Izmjenama Zakona o obrtu smanjuje se komorski doprinos
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.
Kako je istaknuo državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, važeći Zakon o obrtu uređuje ključna pitanja obrtništva, ali praksa je pokazala potrebu za njegovim unaprjeđenjem kako bi obrti dobili jaču zakonodavnu podršku i prilagodili se suvremenim tržišnim zahtjevima. Izmjene i dopune koje se predlažu, kako je naveo, usmjerene su prvenstveno na financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika.
Tako se predlaže smanjenje komorskog doprinosa na jedinstvenu stopu doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u visini od 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih dva posto, čime se smanjuju troškovi poslovanja obrtnika te potiče učinkovitiji rad HOK-a, kazao je.
Dodatno se regulira Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj.
Predlaže se i uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, a dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije u obitelji.
Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta, istaknuto je.
Tim izmjenama, kako je rečeno, jasno se utvrđuje pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje, kako bi se omogućio dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluga i proizvoda.
