Koje će europske zemlje biti najbogatije do 2030.?
Projekcije MMF-a pokazuju značajan porast BDP-a po stanovniku u eurima diljem Europe do 2030., ali se rangiranje ne mijenja značajno u smislu kupovne moći.
BDP po stanovniku jedan je od najčešće korištenih alata za usporedbu gospodarstava, a u većem dijelu Europe putanja je uzlazna.
No rastuća brojka ne znači uvijek da zemlja prednjači u odnosu na druge zemlje: rangiranje se mijenja kako se sva gospodarstva kreću zajedno.
Dakle, koje se europske zemlje očekuju kao vodeće po BDP-u po stanovniku do 2030. godine i jesu li na putu neke značajne promjene?
Euronews Business ispitao je projekcije MMF-a iz World Economic Outlooka za 2025. i 2030. godinu, koje obuhvaćaju i nominalni BDP po stanovniku i paritet kupovne moći (PPP), koji prilagođava razlike u cijenama između zemalja.
Irska prestigla Luksemburg po paritetu kupovne moći
Među 41 europskom zemljom – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – Irska će prema projekcijama do 2030. godine zauzeti vrh tablice BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći, istiskujući Luksemburg, koji je vodeći 2025. godine.
Poznato je da je irski BDP iskrivljen prevelikom prisutnošću multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i društvena istraživanja, tvrdi da je bruto nacionalni dohodak daleko bolji pokazatelj stvarnog gospodarskog učinka zemlje.
Prema podacima Svjetske banke za 2024. godinu, Irska se uopće ne bi našla među prve četiri.
Predviđa se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, a njihove pozicije će ostati stabilne između 2025. i 2030. godine.
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je najviše rangirana na 12. mjestu, a slijede Francuska (15.) i Velika Britanija (16.). Italija je na 18. mjestu, a Španjolska najniže od pet, na 22. mjestu.
Zemlje kandidatkinje rangirane su najniže – s jednom iznimkom
Donjih devet mjesta dominiraju zemlje kandidatkinje za EU, a Ukrajina, Kosovo i Moldavija prednjače na tablici. Turska je među njima iznimka, a predviđa se da će 2030. godine biti na 29. mjestu – iznad tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.
Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati svoje pozicije između 2025. i 2030. Ne predviđa se da će se bilo koja druga zemlja pomaknuti za više od tri mjesta.
Razlika između nominalnog rangiranja i rangiranja prema paritetu kupovne moći (PKM) govori sama za sebe. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska znatno su više rangirane prema PKM-u nego u nominalnim eurima, što sugerira da njihova realna kupovna moć nadmašuje ono što impliciraju sirove brojke.
Suprotno vrijedi za Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latviju, gdje rangiranje prema paritetu kupovne moći znatno zaostaje za njihovim nominalnim pozicijama.
Na vrhu tablice, razlike su znatne. Irska i Luksemburg su znatno iznimne, s projiciranim BDP-om po glavi stanovnika od 182.000 USD (otprilike 168.000 EUR) odnosno 167.000 USD (otprilike 154.000 EUR) u međunarodnim dolarima.
Slijede Norveška i Švicarska, a očekuje se da će obje premašiti 115.000 dolara (otprilike 106.000 eura) do 2030.
Ako izuzmemo Irsku i Luksemburg, razlike unutar EU-a ostaju upečatljive. Danska predvodi preostalu skupinu sa 100.000 dolara (otprilike 92.000 eura), što je gotovo dvostruko više od grčkih 54.000 dolara (otprilike 50.000 eura) – najniže brojke među članicama EU.
Među glavnim gospodarstvima, Njemačka ima najveću kupovnu moć s 86.000 dolara (otprilike 79.000 eura), a Španjolska najslabiju sa 66.000 dolara (otprilike 61.000 eura) – razlika od otprilike 31%.
Izvan EU-a, slika je još gori. Predviđa se da će gotovo sve zemlje kandidatkinje imati prihod ispod 50.000 dolara (otprilike 46.000 eura), a nekoliko ih je znatno ispod toga, s brojkama ispod 30.000 dolara (otprilike 28.000 eura) – otprilike polovica grčke razine. Razlika između EU-a i zemalja koje čekaju pridruživanje i dalje je ogromna.
Jaz se produbljuje u eurima
Projekcije MMF-a pokazuju da će BDP po stanovniku u 41 zemlji do 2030. biti u rasponu od 7.276 eura u Ukrajini do 152.417 eura u Luksemburgu – razlika koja znatno nadmašuje usporedbe pariteta kupovne moći. Bugarska se nalazi na dnu EU-a s 28.086 eura.
Čak i ako izuzmemo Luksemburg i Irsku (137.819 eura), raspon unutar bloka je znatan.
Danska je treća među članicama EU s 84.128 eura, a slijede je Nizozemska (79.613 eura), Švedska (73.104 eura) i Austrija (67.406 eura).
Njemačka, s 65.924 eura, zauzima 10. mjesto ukupno – jedina je od pet najvećih europskih gospodarstava koja se našla među prvih deset. Ujedinjeno Kraljevstvo slijedi odmah iza nje na 11. mjestu sa 64.360 eura.
Izvan EU, Švicarska (127.846 eura), Island (108.366 eura) i Norveška (93.046 eura) nalaze se među prvih pet ukupno, smještene između Luksemburga i Irske.
Širi obrazac vrijedi: sjeverne i zapadne europske zemlje grupiraju se na vrhu, dok istočna Europa, a posebno zemlje kandidatkinje za EU – znatno zaostaju.
