Koje zemlje u Europi imaju najvišu prosječnu plaću i gdje je Hrvatska?

Aktualno Forbes Hrvatska 16. pro 2025. 11:00
featured image

16. pro 2025. 11:00

Za mnoge zaposlenike plaća igra važnu ulogu u određivanju njihovog sljedećeg karijernog koraka. Osim jasnih razlika među sektorima, plaće se također uvelike razlikuju među europskim zemljama, kako nominalno tako i kada se prilagode kupovnoj moći.

Siječanj je popularan mjesec za promjenu posla jer zaposlenici djeluju u skladu s novogodišnjim odlukama, a tvrtke prilagođavaju svoje planove zapošljavanja za prvi kvartal.

Razmišljate o promjeni lokacije, kao i tvrtke ili vas zanima koliko vaši susjedi zarađuju? Prema najnovijim podacima Eurostata iz 2024., evo kako se plaće razlikuju diljem Europe, prenosi Euronews.

Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u EU iznosi 39.808 eura. Među zemljama EU-a kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je 5,4 puta više.

Osim Luksemburga, prosječna plaća je iznad 50.000 eura u još pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.

Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

Prosječna prilagođena plaća po zaposleniku za puno radno vrijeme (2024.); Izvor: Eurostat

Hrvatska ispod prosjeka EU

Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u 2024. u Hrvatskoj je iznosila 23.446 eura.

Dodajmo kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, mjesečna isplaćena neto plaća za rujan 2025. u Hrvatskoj iznosila 1.456 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno više za 0,7%, a realno za 0,3%. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2.409 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 936 eura.

Također, u mnogim zemljama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, iako Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kakav bi bio prosjek kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.

Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Razlozi za razlike u plaćama

Giulia De Lazzari, ekonomistica u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), naglasila je da su ekonomska struktura i produktivnost nacija ključni razlog razlika među zemljama.

“Veća produktivnost omogućuje zemljama održavanje viših plaća“, rekla je za Euronews Business.

Lazzari je primijetila da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću poput financija, IT-a i napredne proizvodnje imaju tendenciju imati više plaće u usporedbi sa zemljama u kojima je zaposlenost koncentrirana u sektorima s nižom dodanom vrijednošću, koji uključuju industrije poput poljoprivrede, tekstila ili osnovnih usluga.

“Prisutnost i snaga sindikata, kolektivni ugovori te razina zakonskih minimalnih plaća također značajno utječu na plaće“, dodala je.

Agnieszka Piasna, viša istraživačica na Europskom sindikalnom institutu (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalizacije i viša razina nezaposlenosti vjerojatno potkopavaju tržišnu moć radnika.

“To se često smatra objašnjenjem za niske udjele plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe (CEE), koje imaju neke od najnižih stopa sindikalizacije u EU“, rekla je za Euronews Business.

Prosječne plaće prema kupovnoj moći

Razlika u plaćama se smanjuje kada se mjeri standardom kupovne moći, što znači da se uzimaju u obzir razlike u troškovima života između zemalja.

Prilagođene plaće za puno radno vrijeme kreću se od 21.644 u Grčkoj do 55.051 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže pada na 2,5.

Osim Luksemburga, najviše rangirane zemlje su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s preko 48.500 PPS-a.

Pet zemalja s najnižim rezultatom su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a (standard kupovne moći).

Prosječna prilagođena plaća po zaposleniku za puno radno vrijeme prema PPS-u (2024.); Izvor: Eurostat

Lazzari iz MOR-a istaknula je da troškovi života i razina cijena utječu na plaće. “Zemlje s višom razinom potrošačkih cijena općenito pokazuju više nominalne plaće“, rekla je.

Poredak nekih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju vrijednosti u eurima s PPS-om. Na primjer, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, postižući puno bolje rezultate u PPS-u, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto, gubeći prednost kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.

Ako se prosječni porast u proteklih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU dosegnuti 41.600 eura nominalno u 2025. i 43.400 eura u 2026., iako se stope rasta uvelike razlikuju među zemljama.

Postani dio Forbes zajednice

Najrelevantniji sadržaj iz svijeta biznisa - izravno na vaš e-mail.