Koji su prehrambeni proizvodi zabilježili najveći rast cijena? Jedna namirnica u Hrvatskoj poskupjela za čak 22 posto

Cijene hrane u EU porasle su za 2,8% u 2025. u usporedbi s prethodnom godinom. Inflacija je bila puno veća za neke proizvode, dosegnuvši 10% za određene artikle prema Eurostatu.

Turska je bila jasan izuzetak kada je riječ o inflaciji hrane, s porastom cijena od čak 32,8% u 2025., što naglašava šire probleme Turske s inflacijom. Sljedeći najveći porast bio je daleko niži, 7,6% na Kosovu.

Unutar EU-a, Rumunjska je zabilježila najvišu inflaciju hrane od 6,7%. Inflacija hrane ostala je visoka u dijelovima istočne i jugoistočne Europe u 2025. Rumunjska, Bugarska, baltičke države i Balkan uglavnom su zabilježile stope između 4% i 7%, što je znatno iznad prosjeka EU-a, prenosi Euronews.

Švicarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale, za 1,1%. Cijene na Cipru nisu se promijenile.

Među “velikom četvorkom” EU-a, Francuska je zabilježila najnižu stopu od 0,7%. To je ujedno bila i treća najniža stopa inflacije hrane među 36 europskih zemalja.

Inflacija je u Njemačkoj i Španjolskoj iznosila 2,1%, dok Italija ima najvišu stopu među vodećim gospodarstvima EU-a s 2,5%.

Dvoznamenkasta inflacija čokolade, smrznutog voća, govedine i teletine

Od 64 uobičajenih prehrambenih artikala koje je pratio Eurostat, cijene su pale za osam proizvoda, a za jedan su ostale nepromijenjene. Svi ostali zabilježili su porast cijena različitim stopama u 2025. u usporedbi s 2024. godinom.

Tri prehrambena proizvoda zabilježila su dvoznamenkastu inflaciju. Cijene čokolade najviše su porasle, za 17,8%, dok je smrznuto voće poraslo za 13%, a govedina i teletina poskupjele su za 10%.

Osim prva tri, i nekoliko drugih prehrambenih proizvoda zabilježilo je značajan porast cijena.

Cijene jaja porasle su za 8,4%, zatim maslaca s 8,3% te janjetine i kozjeg mesa sa 7,2%. Šećer, pekmez i med poskupjeli su za 6,8%, dok je svježe punomasno mlijeko poraslo za 5,7%.

Proizvodi od korjenastog povrća porasli su za 5,5%, svježe ili rashlađeno voće za 5,4%, a voće je zabilježilo ukupni porast od 5,3%. Jestiva ulja i konzervirano voće porasli su za 4,7%. Cijene peradi porasle su za 4,4%, dok su sušeno voće i orašasti plodovi porasli za 4,2%.

Koji su prehrambeni proizvodi zabilježili pad cijena?

Nasuprot tome, cijene su pale za nekoliko proizvoda. Maslinovo ulje zabilježilo je najveći pad od 22,9%. Cijene su posljednjih godina naglo porasle, što je 2025. godinu učinilo značajnim preokretom tog trenda.

Šećer je slijedio s padom od 11%. Ulja i masti također su pali za 5,4%, dok je krumpir pao za 5,2%.

Godišnje promjene cijena prehrambenih proizvoda razlikovale su se od zemlje do zemlje. Podaci Eurostata prikazuju kako se šest najvećih porasta cijena hrane u EU razlikuje diljem kontinenta. Svi su porasli za više od 7% unutar EU.

Cijene čokolade porasle su za više od 30% u tri zemlje: Poljskoj (33%), Litvi (32%) i Estoniji (32%). Albanija je zabilježila porast od samo 1%.

Za smrznutu hranu godišnja inflacija kretala se od 2% na Islandu do 32% u Estoniji. Podaci za ovaj proizvod nisu bili dostupni za sve praćene zemlje.

Inflacija cijena govedine i teletine porasla je za više od 20% u nekim zemljama, što je dvostruko više od prosjeka EU od 10%. Nizozemska (23%), Hrvatska (22%) i Latvija (21%) zabilježile su najveći porast u ovoj ključnoj kategoriji hrane.

Cijene govedine i teletine ostale su nepromijenjene u Švicarskoj. Francuska (5%) i Italija (6%) zabilježile su najmanji porast.

Jaja su zabilježila porast cijena od 20% ili više u pet zemalja. Kosovo je zabilježilo najveći porast od 30%, zatim Češka s 29%, Slovačka s 27%, Portugal s 21% i Mađarska s 20%.

Za janjetinu i kozletinu, prosjek EU-a bio je 7%, ali šest zemalja zabilježilo je porast iznad 10%. Među članicama EU-a, Poljska je zabilježila najveći porast od 14%, a slijede Portugal i Irska s 13%. Švedska je zabilježila porast od 11%, dok je Španjolska bila na 10%.