Logističari iz Opatije poručili: “Hrvatska je već upisana kao važno središte”
U Opatiji se do 21. listopada održava međunarodna konferencija Suvremena logistika, management i lanci opskrbe.
U organizaciji medijske kuće Business Media Croatia, izdavača magazina Logistika&Prijevozi, na prvom danu konferencije Suvremena logistika, management i lanci opskrbe: U fokusu jadranske luke, glavna urednica magazina Đurđica Klancir istaknula je da je Opatija – s pogledom na Rijeku, izabrana kao mjesto održavanja Konferencije zbog skorašnjeg otvorenja Rijeke Gatewaya, još jednih vrata za razvoj hrvatske logistike i transporta.
“Hrvatska je već upisana kao važno logističko središte, a brojne logističke i transportne tvrtke ostvaruju iznimne rezultate. Ali Rijeka Gateway nesumnjivo donosi novi zamah i želja je da se na konferenciji govori o mogućnostima razvoja, ali i problemima koji koče taj razvoj”, naglasila je.
Sudionike Konferencije, koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, Hrvatske udruge poslodavaca i Lučke uprave Rijeka, pozdravio je i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Butković je rekao kako je ovo izuzetno aktualna tema s obzirom na vrijeme u kojem živimo, promjene u globalnim lancima opskrbe u uvjetima geopolitičkih izazova, te je istaknuo kako bez logističke i transportne industrije nema svjetskog slobodnog tržišta. Naglasio je važnost velikih ulaganja u prometnu, lučku i cestovnu infrastrukturu te najavio nastavak kapitalnih projekta, kao što je izgradnja trećeg kraka autoceste do Bosiljeva, skoro uvođenje beskontaktnog sustava naplate kako bi se osigurala bolja protočnost prometa na toj i inače najfrekventnijoj dionici autoceste od Rijeke do Zagreba.
“Završetkom izgradnje i početkom rada Zagrebačke obale u riječkoj luci imat ćemo 300 novih kamiona na autocesti i zato je nužno izgraditi treću traku. Projektiranje je već u poodmakloj fazi i vjerujem da ćemo brzo moći najavit i početak gradnje, rekao je Butković. Poručio je da je u sljedećih 10 godina u vrhu prioriteta željeznička infrastruktura, točnije projekt nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, što je „zahtjevan projekt procijenjene vrijednosti 3 milijarde eura“.
Jedno od uvodnih izlaganja prvog dana konferencije održao je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, na temu Transformacija riječke luke – Nova vrata Europe, u kojoj je posebnu pozornost posvetio razvoju prometa kontejnerima pa se tako mogao čuti podatak da je 1971., na samom početku kontejnerizacije, u Rijeci bilo prekrcano svega 500 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), dok će ih do kraja ove godine na dva terminala biti prekrcano oko 500 tisuća.
Uz podsjećanje na brojne važne momente u dosadašnjem razvoju luke, Vukorepa je najavio i niz novih, poput izgradnje novog višenamjenskog terminala na Praškom pristaništu, ugradnju opreme za čisti prekrcaj žitarica na silosu, zeleno i održivo upravljanje otpadnim vodama na terminalu za stoku Bršica, a kruna svih tih projekata bit će izgradnja novog kontejnerskog terminala na otoku Krku do 2035. godine.
U idućih deset godina bit će završena sva preostala cestovna, željeznička i lučka infrastruktura u Hrvatskoj. Tada će riječka luka imati kapacitet veći od pet milijuna TEU-a, a to znači da će ući top deset najvećih kontejnerskih luka u Europi, rekao je Vukorepa.
Sudionike konferencije pozdravio je i Tadej Pojbič, član Upravnog odbora Slovenskog logističkog udruženja i direktor opskrbnog lanca ljubljanske mlekarne te poručio kako „logistika povezuje sve, ali zapravo sve povezuju ljudi“. Dodao je da povjerenje, suradnja te dijeljenje znanja ono što okuplja više od 300 članica i članova njihova logističkog udruženja. Istaknuo je i važnost suradnje Hrvatske i Slovenije, čija je trgovinska razmjena dosegnula iznos od 7,5 milijardi eura te itekako ima prostora za daljnji rast. O važnosti suradnje susjednih država u svom pozdravnom obraćanju govorio je i Jürgen Mandl, predsjednik Gospodarske komore Koruške, te istaknuo da je dobra prometna povezanost važna karika te suradnje.
O utjecaju globalnih kriza na pomorske rute i preusmjeravanje tokova roba govorio je Ivan Odorčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca. Poseban naglasak dao je na pomorski promet, budući da se čak 80 posto svjetske trgovine odvija morem. Na tim pomorskim rutama pet je ključnih točaka – Hormuški prolaz, Sueski kanal, Bospor, Malajski prolaz, Panamski kanal. Rekao je kako je upravo tih pet prolaza odgovorno za to kako će izgledati opskrbi lanci, kada će i po kojoj cijeni roba stići do svojih odredišta. Okolnosti zadnjih godina pokazuju da globalni lanci opskrbe postaju sve nesigurniji i izloženiji šokovima.
Prvi radni dan konferencije završen je panel raspravom o ulozi jadranskih luka u novom logističkom preslagivanju Europe u kojem su sudjelovali Tomislav Rosandić, član Uprave Rijeka Gatewaya, Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, i Matej Kutle, voditelj odjela prodaje Luke Split.
Rosandić je, među ostalim, rekao da je novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali započeo s radom početkom rujna ove godine, očekuju već osmi brod. Terminal zapošljava 260 radnika, a u planu je da taj broj prijeđe i 300. U sadašnjoj fazi kapacitet terminala je 650.000 TEU-a, a nastavkom ulaganja, u drugoj fazi, kapaciteti će prijeći milijun TEU jedinica.
Vukorepa je dodao da je od početka tog najvećeg projekta izgradnje novog kontejnerskog terminala bio optimist, a činjenica da su dobili koncesionara u jednoj od najvećih svjetskih brodarskih grupacija, Maersk, govori da je taj optimizam bio opravdan. U pripremi su već novi strateški projekti, kontejnerski terminal na Krku, što je projekt kojeg će pratiti i izgradnja drugog mosta te dovođenje željeznice na otok, za što su već počele pripreme i dogovori s Hrvatskim cestama i Hrvatskim željeznicama. Ključni dio tog projekta je i izgradnja tunela od budućeg terminala do mosta Krk.
Kutle je govorio o razvojnim planovima Luke Split, a posebno je naglasio da bi prometna povezanost Luke Split bila značajno kvalitetnija nakon ulaska BiH u EU.
Sudionici okruglog stola naglasili su i važnost komunikacije s lokalnom zajednicom jer su luke „dio grada“ i moraju raditi na unaprjeđenju ekoloških standarda i održivog poslovanja.
