Mjere opreza koje zrakoplovne tvrtke poduzimaju kako bi se uvjerile da su piloti trijezni

Iako je rijetkost da komercijalni piloti pokušavaju letjeti pod utjecajem alkohola, niz incidenata posljednjih godina pokazao je upravo suprotno.

Opće je poznato da pijenje alkohola i upravljanje teškim strojevima ne idu zajedno.

Alkohol može usporiti vrijeme reakcije, oslabiti prosudbu, uzrokovati probleme s koncentracijom i dovesti do vrtoglavice ili mučnine – što postaje još opasnije pri upravljanju zrakoplovom.

U posljednjih nekoliko godina zabilježen je niz incidenata kada su piloti pokušali letjeti pod utjecajem alkohola. Japan Airlines bio je pod povećalom zbog prekomjerne konzumacije alkohola od strane dvojice pilota dan prije leta u prosincu 2024.

Kapetan iste zrakoplovne tvrtke priznao je da je popio tri piva dan prije leta s Havaja do japanske međunarodne zračne luke Chubu Centrair. Nakon što nije uspio proći test na alkohol, pilot je na kraju javio da je bolestan, što je izazvalo niz kašnjenja dok je zrakoplovna kompanija žurila pronaći zamjenu.

Kao posljedica toga, Japan Airlines je otpustio pilota, najavio privremeno smanjenje plaća višim rukovoditeljima i obećao poboljšati svoje zaštitne mjere, prenosi CNN.

Ali vodeći japanski prijevoznik nije jedini. U siječnju 2024. pilot Southwest Airlinesa uhićen je u Savannahu u Georgiji zbog sumnje da je bio pod utjecajem alkohola prije leta za Chicago.

A prošlog srpnja, let Delta Air Linesa iz Stockholma za New York otkazan je nakon što je alkotest pilota premašio maksimalno dopuštenu količinu alkohola u krvi (BAC) od 0,02% prema zakonu Europske unije.

Koje su mjere zaštite na snazi?

Koje su mjere zaštite zapravo na snazi ​​kako bi se osiguralo da su piloti trijezni? Odgovor je daleko od jasnog, jer ne postoji univerzalni zakon koji se primjenjuje na svaku zrakoplovnu tvrtku.

U praksi, zrakoplovne tvrtke oslanjaju se na nekoliko mjera opreza: stroga ograničenja alkohola u krvi, nasumično testiranje, testiranje na temelju sumnje, medicinski nadzor, sustave prijavljivanja od strane kolega, rehabilitacijske programe i u slučaju kršenja – stroge kazne, od suspenzija i oduzimanja dozvola do kaznenih prijava. Neke zemlje također zahtijevaju testove na alkohol prije leta.

Iako smjernice Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva zabranjuju licenciranom zrakoplovnom osoblju rad pod utjecajem psihoaktivnih tvari, regulatori i pojedinačne zrakoplovne tvrtke određuju specifične detalje, što rezultira mnoštvom pravila.

Neke zemlje zahtijevaju koncentraciju alkohola u krvi ispod 0,04%, dok druge propisuju ograničenja od 0,02% ili čak 0,00%.

Za umirovljenog kapetana obuke Petea Hutchisona, koji je više od 20 godina letio međunarodno s Virgin Atlanticom, matematika je prilično jednostavna.

“Radio sam prema općenitijem standardu, a to je da se nemojte ni dovoditi u situaciju u kojoj se prepirete oko 0,01“, rekao je Hutchison, koji na Instagramu koristi nadimak “Pete the Irish Pilot “, rekao je za CNN Travel.

Kad je imao kratka čekanja, recimo, kraća od 24 sata, suzdržavao se od alkohola i poticao svoju posadu da slijedi njegov primjer.

Ako je imao dulji odmor od dva ili više dana, što kaže da je bilo prilično rijetko do trenutka kada je otišao u mirovinu, bilo je malo više prostora za uživanje u Tsing Tao pivu u Hong Kongu ili čaši chenin blanca u Cape Townu.

“Mi smo profesionalci koji su jako naporno radili kako bismo dobili komercijalnu licencu… A kao piloti, još uvijek se suočavamo s neograničenom javnom odgovornošću. Ne želimo da itko nastrada ili da naša zrakoplovna kompanija ili industrija propadnu. Ovo nije leteći cirkus. To je vrlo ozbiljna stvar.“

U Velikoj Britaniji, gdje je Hutchinson smješten, piloti moraju imati ispod 0,02% alkohola u krvi i podvrgnuti su nasumičnim testiranjima.

Program probira uveden je u veljači 2022. i, iako se Hutchinson umirovio 2023., ovaj stanovnik Belfasta kaže da ni on ni bilo koji član njegove posade nikada nisu testirani.

Sjedinjene Države imaju nešto blaže propise. Federalna uprava za zrakoplovstvo (FAA) zahtijeva da piloti imaju koncentraciju alkohola u krvi ispod 0,04% – što je polovica zakonske granice za vožnju automobila i da pričekaju najmanje osam sati između konzumiranja alkohola i javljanja na dužnost.

To je ipak minimum. Neke zrakoplovne tvrtke, uključujući Deltu i United, moraju pričekati 12 sati prije javljanja na dužnost.

Štoviše, Federalna uprava za zrakoplovstvo preporučuje čekanje 24 sata, upozoravajući da zakonski propisanih osam sati možda neće biti dovoljno za postizanje zakonske razine alkohola u krvi, a učinci mamurluka mogu ometati pilotove performanse.

U SAD-u se testiranje na alkohol najčešće provodi nasumično, pod razumnom sumnjom – recimo, potaknuto od strane kolege, osoblja TSA-e, nadređenog ili nakon nesreće. Pozitivni testovi rezultiraju mjerama koje uključuju savjetovanje, upozorenja, novčane kazne, suspenzije i oduzimanje dozvola, kaže FAA.

Japan Airlines uveo niz strožih pravila

U Japanu se piloti moraju pridržavati Zakona o civilnom zrakoplovstvu i njegovih provedbenih propisa, koji općenito zabranjuju letenje pod utjecajem alkohola, droga ili drugih kemijskih tvari koje mogu na bilo koji način umanjiti pilotsku sposobnost.

Iako japanski zakon ne propisuje specifična ograničenja, od zrakoplovnih kompanija se očekuje da implementiraju vlastite standarde kako bi osigurale sigurnost i usklađenost.

Nakon incidenata iz 2024. i 2025. godine, Japan Airlines uveo je niz strožih pravila i zaštitnih mjera.

Zrakoplovna kompanija zahtijeva tri obvezna alkotesta prije svakog leta. Godine 2024. zrakoplovna kompanija je također zabranila pijenje tijekom hotelskih čekanja.

“Od rujna smo uveli mjere poput obustave letačkih dužnosti za pilote za koje se procijeni da imaju bilo kakve rizike povezane s alkoholom i povećano nasumično testiranje, posebno nakon noćenja“, rekao je glasnogovornik Japan Airlinesa za CNN Travel.

Nulta tolerancija u Indiji

Indija se često navodi kao zemlja s najstrožim propisima na svijetu kada su u pitanju alkohol i letovi.

Glavni ravnatelj civilnog zrakoplovstva provodi strogu politiku nulte tolerancije, osmišljenu kako bi se uklonila svaka mogućnost narušavanja brzorastuće zrakoplovne industrije zemlje.

Zrakoplovno osoblje (piloti, posada) moraju pričekati najmanje 12 sati između svog posljednjeg alkoholnog pića i javljanja na dužnost. Također, imaju ograničenje od 0,00% alkohola u krvi.

Osim toga, prije svakog leta piloti moraju napraviti alkotest pred kamerom u određenoj prostoriji na aerodromu.

“Čak se i 0,001 smatra pozitivnim rezultatom“, rekla je za CNN Travel kapetanica Tarana Saxena, koja leti međunarodno za indijsku zrakoplovnu kompaniju. “Morate se sjetiti da to učinite. Inače se smatra pozitivnim i postoje velike kazne.“

Prvi prekršaj rezultira tromjesečnom suspenzijom pilotske dozvole, drugi trogodišnjom suspenzijom, dok treći trajnom gubitkom dozvole.

Saxena se prisjeća mladog prvog časnika koji je, čavrljajući i rastresen, gotovo zaboravio napraviti alkotest – ponekad poznat kao BA. “Spremali smo se zatvoriti vrata kabine kad ga je liječnički tim pozvao… Samo je potrčao. Da smo poletjeli bez da je napravio BA, to bi se smatralo pozitivnim testom.“

Pravilo se odnosi i na međunarodne dolaske u Indiju.

“Kada dolazimo s aerodroma bez testiranja, moramo se testirati odmah po slijetanju“, dodala je. “U kokpitu držim ljepljive bilješke – ‘BA nakon leta’, kako bih lakše zapamtila.“

Iako Indija nalaže pravilo od 12 sati izneđu svog posljednjeg alkoholnog pića i javljanja na dužnost, ona kaže da mnogi njezini kolege dobrovoljno produžuju to vrijeme na 16 ili 24 sata radi sigurnosti.

Nisu zabrinuti samo zbog eventualnih preostalih tragova alkohola u svom sustavu, rekla je Saxana, već i zbog činjenice da alkohol može pogoršati umor i poremetiti san, potencijalno narušavajući njihove performanse čak i ako su trijezni.

“Kako bi izbjegli čak i minimalna očitanja, članovi posade također izbjegavaju proizvode poput vodice za ispiranje usta, parfema ili dezinficijensa”, rekla je.

“Razumijem zašto je strogo, ali čak bi i ograničenje od 0,01% umjesto 0,00% smanjilo pritisak“, dodala je.

Saxena, koja je članica sigurnosnog tima za upravljanje umorom svoje zrakoplovne tvrtke, više je zabrinuta zbog sigurnosnih problema koji proizlaze iz zahtjevnih pravila nego zbog pića.

“Budući da sam ionako osoba koja vodi računa o zdravlju, a ovaj posao već remeti moj društveni život i raspored spavanja, ne razmišljam ni o alkoholu kad nisam na dužnosti“, rekla je. “Toliko sam umorna, sve što želim je spavati.“

Testovi na droge i alkohol prije zapošljavanja, nasumična testiranja i provjere opravdane sumnje sada su uobičajeni diljem svijeta, ali kao što je navedeno, pragovi se razlikuju od mjesta do mjesta, što može zakomplicirati stvari u Europi.

Neke države članice EU nameću stroža pravila

Agencija za sigurnost zračnog prometa Europske unije (EASA) ima ograničenje od 0,02% alkohola u krvi, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, te zahtijeva od zrakoplovnih kompanija i zrakoplovnih vlasti da održavaju višeslojne sustave prevencije.

“Općenito, testiranje na alkohol provodi se nasumično“, rekla je glasnogovornica EASA-e Janet Northcote, koja je dodala da se potvrđeno pozitivni slučajevi rješavaju prema nacionalnim zakonima.

Neke države članice EU-a nameću stroža pravila, poput Italije, koja sve iznad 0,00% alkohola u krvi smatra kršenjem.

U Aziji, Uprava za civilno zrakoplovstvo Singapura (CAAS) ima pravilo od osam sati i ograničenje od 0,02% alkohola u krvi.

Ujedinjeni Arapski Emirati također provode ograničenje od 0,02% alkohola u krvi uz redovito testiranje u zračnim lukama i stroge kazne, uključujući kaznene prijave i gubitak pilotske dozvole.

Sustav podrške

Uz formalna pravila i testiranje, mnoge zrakoplovne tvrtke nude i programe međusobne podrške i rehabilitacije kako bi pomogle posadi koja se možda suočava s poteškoćama.

Virgin Atlantic, na primjer, nudi širok raspon sustava podrške, od resursa za dobrobit i procjena mentalnog zdravlja do povjerljivih medicinskih savjeta putem službi medicine rada i podrške mentalnom zdravlju na licu mjesta. Zrakoplovna tvrtka izjavila je da slijedi smjernice britanske Uprave za civilno zrakoplovstvo o ponudi pilotima načina za ponovno dobivanje dozvole izgubljene zbog problema povezanih s alkoholom.

Francuska studija iz 2025. u časopisu Frontiers in Public Health otkrila je značajne razine anksioznosti, depresije i zlouporabe alkohola među europskim pilotima zrakoplovnih kompanija.

Od 1220 ispitanika, više od četvrtine prijavilo je anksioznost, 13% njih prijavilo je depresivne simptome, a otprilike 40% zlouporabu alkohola, što je potaknulo pozive za dubljim istraživanjem uzroka i snažnijim sustavima podrške.

Kršenja propisa povezana s alkoholom su izuzetno rijetka. Prema najnovijim podacima FAA-e o testiranju na alkohol, 2023. godine provedeno je 64.023 nasumičnih testova na alkohol.

Od njih, samo 65 – ili 0,001% pokazalo je jednaku ili veću koncentraciju alkohola u krvi od zakonske granice od 0,04.

FAA također provodi testove kada postoji osnovana sumnja. Od 368 testova temeljenih na sumnji, 149 je potvrđeno pozitivno. Te su osobe udaljene s dužnosti i morale su dovršiti postupak povratka na dužnost FAA-e.

Proces uključuje procjenu, preporučenu edukaciju, potencijalnu rehabilitaciju, praćenje, test za povratak na dužnost i negativne testove na droge i alkohol. Hutchison, bivši komercijalni pilot, rekao je da su incidenti povezani s alkoholom bili izuzetno rijetki tijekom njegovih 40 godina letenja.

Nesreće povezane s alkoholom

Dogodilo se nekoliko nesreća povezanih s alkoholom – posebno pad teretnog zrakoplova Japan Airlinesa 1977. i pad zrakoplova Aeroflot-Nord 2008., ali takvi su slučajevi iznimke.

“Zračni promet je najsigurniji način putovanja… i ta sigurnost nije slučajnost“, kaže Hutchison. “Riječ je o rigoroznoj obuci, održavanju standarda i učenju iz incidenata tijekom godina.“

Uz redovito testiranje na alkohol i droge, piloti također prolaze potpune provjere na simulatoru svakih šest mjeseci, tijekom kojih im je dozvola privremeno oduzeta dok ne polože testove.

“Nijedan kirurg, medicinska sestra, odvjetnik, veterinar ili senator ne suočavaju se s takvom stalnom kontrolom. Ne postoji drugi posao poput ovog”, kaže.

I premda sustav nije globalno standardiziran, niti je savršen, višestruki slojevi zaštite – pravila, testiranje, obuka, nadzor od strane kolega i samoizvještavanje – obično otkriju nedostatke mnogo prije nego što zrakoplov odleti.