Money Tik Talk: Ako svaki mjesec odvojite 10 eura, u mirovini možete biti milijunaš
Generacija Z drugačije gleda na novac nego generacije prije nje. Rjeđe koriste gotovinu, više vjeruju digitalnim alatima i sve ranije počinju razmišljati o štednji i ulaganjima. Upravo o tome govorilo se na konferenciji financijske pismenosti za generaciju Z, Money Tik Talk Zagreb 2026, održanoj na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje su predstavnici institucija, banaka, fintecha, gospodarstva i obrazovanja razgovarali s učenicima i studentima o odnosu prema novcu.
Velike promjene u financijskom sustavu predstavila je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, podsjetivši koliko se način plaćanja promijenio u posljednjih nekoliko desetljeća. “U posljednjih 50 godina način plaćanja promijenio se više nego u stoljećima prije toga. Nekada se gotovo sve plaćalo gotovinom, a danas su kartice, mobilna plaćanja i digitalni novčanici svakodnevica“, rekla je zamjenica guvernera. Govoreći o budućnosti financija, osvrnula se i na digitalni euro.
“Digitalni euro zamišljen je kao rješenje koje spaja najbolje od gotovine i digitalnih valuta, jednostavno digitalno plaćanje uz sigurnost koju povezujemo s gotovinom“, rekla je Švaljek te studentima dodala: “Ja sam živjela u sedamdesetima prošlog stoljeća, a vi ćete vrlo vjerojatno živjeti u sedamdesetima ovog stoljeća. Pokušajte zamisliti kako ćete tada plaćati.“
Na temu osobnih financija i navika mladih nadovezala se direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko, čiji je razgovor moderirala učenica X. gimnazije Laura Slobođan. Perko je istaknula kako mladi danas o novcu i ulaganju počinju razmišljati puno ranije nego generacije prije njih te pritom naglasila važnost stvaranja dobrih financijskih navika od mladosti.
“Moji sinovi već razmišljaju kako rasporediti svoj džeparac, jedan dio potroše, a jedan dio odvajaju sa strane. Jedan od njih je odlučio štedjeti za veći cilj, a drugi dio novca stavlja u male dugoročne investicije kako bi vidio kako novac može rasti kroz vrijeme“, rekla je. Dodala je da je vrijeme najvažniji saveznik ulaganja: “Kad u Excelu izračunate koliko se može uštedjeti ako svaki mjesec izdvajate samo deset eura, shvatite koliko vrijeme radi za vas. Ako počnete rano i izdvajate redovito, dugoročno možete doći do iznosa zbog kojeg u mirovinu možete otići kao milijunaš.“
Koliko su velike financijske odluke zapravo odgovorne, objasnio je bivši ministar financija Zdravko Marić, danas uspješan poduzetnik. Prisjetio se rada s državnim financijama i velikim iznosima koji se u praksi često svode na brojke na papiru. “Ja recimo nikada nisam vidio milijardu kuna ili eura, ali jako dobro znam da postoje. Kad trebaš potpisati papir s toliko nula, ruka malo zadrhti, ali na kraju potpišeš“, rekao je Marić, dodajući kako takve odluke nikada nisu rutinske te zahtijevaju razmišljanje o dugoročnim posljedicama.
Širu međunarodnu perspektivu donijela je švedska veleposlanica u Hrvatskoj Anna Boda, koja je opisala kako izgleda život u jednoj od najdigitaliziranijih ekonomija Europe. “U Švedskoj je gotovo 99 posto transakcija bezgotovinsko. Plaćanje karticom ili mobitelom postalo je potpuno uobičajeno“, rekla je veleposlanica Ipak, dodala je kako digitalno društvo mora razmišljati i o kriznim situacijama.
“Švedska središnja banka preporučuje građanima da kod kuće imaju oko stotinu eura gotovine za slučaj prekida digitalnih sustava plaćanja.“ Spomenula je i zanimljiv primjer iz švedskog sustava kazni: “Mnoge manje kazne određuju se prema visini mjesečnih primanja kako bi kazna imala jednak učinak na sve.“
“Generacija Z očekuje brze financijske usluge”
Digitalne navike mladih korisnika potvrdila je i Lea Baričić iz Aircasha. Istaknula je kako generacija Z očekuje brze i jednostavne financijske usluge dostupne putem mobilnih aplikacija. “Generacija Z odrasla je uz pametne telefone i očekuje da financijske usluge budu dostupne jednim klikom“, rekla je, dodajući da su u aplikaciji razvijene funkcionalnosti koje prate svakodnevne potrebe korisnika. “Prednost Aircasha je što spaja najbolje od oba svijeta. Omogućuje mladima da žive u potpunosti bez gotovine, a onima koji vole gotovinu pruža jednostavne isplate, bez potrebe za bankovnim računom ili karticom.“
Na financijsku disciplinu i problem dugova upozorila je Vinka Ilak, članica Uprave Fine. Financijski problemi građana, objasnila je, rijetko nastaju iz jednog neplaćenog računa.
“Kod građana koji završe u ovrsi gotovo nikada nije riječ o jednom neplaćenom računu. Najčešće vidimo veći broj neplaćenih obveza“, rekla je Ilak, ističući da takve situacije najčešće pokazuju širi problem upravljanja osobnim financijama. “Ako ljudi razumiju i prate svoje prihode i obveze, puno je manja vjerojatnost da će završiti u ozbiljnim financijskim poteškoćama.“
Sličnu poruku o odgovornosti u donošenju financijskih odluka naglasila je Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa.
“Možete odlučiti štedjeti, ulagati ili potrošiti novac, samo se što bolje informirajte o prednostima i posljedicama tih odabira. Rizici su uvijek prisutni i važno je unaprijed te rizike osvijestiti i razmisliti možete li s realizacijom tih rizika živjeti“, rekla je direktorica Cerinski.
O tome kako mladi danas koriste bankarske usluge govorio je Ivan Hećimović iz Zagrebačke banke. Istaknuo je kako bankarstvo za mlađe generacije sve više znači digitalne usluge i mobilne aplikacije. “Banku često vide kao aplikaciju na telefonu, a ne kao poslovnicu“, naglasio je te kao primjer naveo aplikaciju mStudent.
“Kroz aplikaciju studenti mogu pratiti troškove i koristiti digitalne usluge vezane uz studentski život, a do kraja semestra, četvrtkom mogu dobiti i besplatan obrok u menzama.“
Ana Zorić iz Ministarstva financija istaknula je važnost sustavnog jačanja financijske pismenosti među mladima kako bi mogli donositi informirane i odgovorne financijske odluke. Naglasila je i da su edukacija, dostupne informacije i suradnja institucija ključni za razvoj zdravih financijskih navika već od najranije dobi.
Tema zapošljavanja mladih otvorena je kroz iskustva industrije, o čemu je govorio Andrija Barić, direktor financija u KONČARU. Naglasio je da poslodavci traže ljude koji preuzimaju inicijativu i rješavaju probleme. “Ne tražimo one koji samo prosljeđuju e-mailove. Tražimo ljude koji će preuzeti odgovornost i ponuditi rješenje“, rekao je Barić, dodajući da najbrže napreduju oni koji su znatiželjni i spremni učiti.
Ulogu razvojnih institucija u gospodarstvu objasnio je Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a. “HBOR postoji kako bi podržao projekte koji dugoročno razvijaju gospodarstvo“, rekao je te dodao kako su takvi instrumenti posebno važni za mlade poduzetnike. “Važno je imati dobru ideju, kvalitetan plan i razumjeti kako financiranje funkcionira.“
Dok razvojne institucije financiraju velike projekte, financijska stabilnost građana počinje osobnim navikama. Na to je upozorila Marina Mesarić Radojčin, direktorica ESG-a u PBZ-u.
“Najvažnije je razviti dobre financijske navike. Praćenje troškova te definiranje vlastitih ciljeva i osobne sklonosti riziku su nužni kako bismo mogli početi graditi financijsku imovinu koja nama odgovara“, istaknula je direktorica Mesarić Radojčin.
“Možemo početi štedjeti već danas”
Dodala je da za štednju, koja je temelj financijske sigurnosti, ne treba čekati, štedjeti možemo početi već danas kroz mala, dnevna izdvajanja. A onda kada je baza osigurana, možemo se odvažiti ulagati. Mali iznosi mogu biti dovoljni, jer vrijeme je na strani mladih, zaključila je direktorica Marina Mesarić Radojčin.
Na praktične primjere upravljanja osobnim budžetom nadovezala se Marina Stanić, voditeljica poslovnice OTP banke. “Prvi korak u upravljanju novcem je razumjeti vlastiti budžet. Ako ne znate koliko trošite, teško je planirati štednju ili ulaganje“, rekla je. Upozorila je i na male troškove koje mnogi zanemaruju. “Pretplate, sitne kupnje ili impulzivni troškovi često prođu neprimijećeno, ali kad ih zbrojite na kraju mjeseca mogu činiti značajan dio potrošnje.“
Interes učenika za financijske teme predstavila je profesorica financijske pismenosti u X. gimnaziji Iva Horvat. “Učenike najviše zanimaju krediti, kamate i osobni budžet. Upravo zato financijska edukacija mora početi još u školi“, rekla je.
Velik interes publike izazvala je i prezentacija učenika X. gimnazije Andreja Subotića o bitcoinu. “Za bitcoin sam prvi put čuo od svog tate i to me odmah zaintrigiralo. Počeo sam gledati predavanja, slušati podcaste i čitati knjige“, rekao je. Najvažnija lekcija koju je, kaže, naučio jest strpljenje. “Naučio sam da emocije ne smiju donositi odluke umjesto mene.“
“Financijska pismenost je izazov za sve generacije”
U HPB-u smatraju da je financijska pismenost izazov za sve generacije, pa tako i za generaciju Z, ponajprije zbog sve složenijeg financijskog okruženja i velikog izbora financijskih proizvoda. Mladi često trebaju dodatna znanja o osnovnim pojmovima poput kamata, ulaganja, rizika, sigurnosti online plaćanja i važnosti planiranja budžeta.
Posebno je važno da što ranije razviju naviku štednje i razumiju financijske rizike kako bi izbjegli impulzivnu potrošnju i trošenje iznad mogućnosti. Ta banka zato surađuje sa školama i fakultetima te sudjeluje u projektima i edukacijama, koje mladima približavaju financijske teme na jednostavan i praktičan način. Mladima nude i digitalne alate koji omogućuju pregled potrošnje, upravljanje financijama i sigurno obavljanje online transakcija. Kroz edukativne sadržaje poput HPB Financijske akademije mladima se pružaju savjeti o budžetiranju, štednji, ulaganju i odgovornom donošenju financijskih odluka.
Konferenciju je zatvorila debata učenika X. gimnazije i Debatnog kluba Ekonomskog fakulteta o tome je li generacija Z generacija rizika ili sigurnosti. Budući da su obje strane dobile jednak aplauz publike, rezultat je ostao izjednačen.
