Nama susjedna zemlja postaje “pokusni kunić” EU-a kako se ne bi pretvorila u novu Mađarsku
Bruxelles planira u pristupni ugovor Crne Gore uvesti posebne zaštitne klauzule kako bi mogao reagirati ako balkanska država počne nazadovati u pogledu demokracije ili vladavine prava i pretvori se u “Mađarsku 2.0”.
Kada je riječ o primanju novih članica u Europsku uniju, Europska komisija ima jedan glavni prioritet: pobrinuti se da se nijedna kandidatkinja ne pretvori u novu Mađarsku. Kako bi to postigla, plan je iskoristiti Crnu Goru, koja je blizu završetka pristupnih pregovora, kao svojevrsnog pokusnog kunića.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za Politico da s EU-om i državama članicama razgovara o tome kako bi to moglo izgledati, uključujući i tijekom nedavnog posjeta Irskoj, koja će u drugoj polovici ove godine preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a. Komisija želi u pristupni ugovor Crne Gore ugraditi “dugoročne zaštitne mehanizme” kako bi Unija mogla reagirati ako ta mala balkanska država nazaduje u pogledu demokracije ili vladavine prava, rekao je jedan dužnosnik Komisije za Politico. Dužnosniku je odobrena anonimnost kako bi mogao govoriti o osjetljivim pregovorima, kao i drugim sugovornicima citiranima u ovom tekstu.
“To će biti pristupni ugovor koji će definirati buduće pristupne ugovore”, rekao je dužnosnik EU-a.
Crna Gora nije jedina država koja želi ući u EU; Ukrajina nastoji osigurati članstvo do 2027. kako bi ono bilo uključeno u eventualni mirovni sporazum s Kremljom, dok Island planira održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU-u.
No Milatović je rekao da “nitko zapravo ne zna” kako će konačni tekst ugovora izgledati. Podgorica, dodao je, čeka da Komisija dostavi više informacija.
Rasprava u sjedištu Komisije zapravo se svodi na pitanje koje su “lekcije naučene iz proširenja 2004. godine”, rekao je dužnosnik Komisije, misleći na razdoblje kada su Mađarska, Slovačka i još osam država pristupile Uniji. “Ima li naša Unija mogućnost reagirati na nazadovanje? Ne baš.”
Mađarska se pokazala kao svojevrsno upozorenje za EU. Budimpešta pod vodstvom Viktora Orbána često je bila trn u oku Bruxellesu, a prošlog mjeseca blokirala je 20. paket sankcija EU-a protiv Rusije te paket pomoći Kijevu vrijedan 90 milijardi eura.
Francuska jedina protiv
Prioritet Komisije sada je osigurati da se Crna Gora i druge buduće članice ne pretvore u “Mađarsku 2.0”. Pristupni ugovor Crne Gore, odnosno pravila prema kojima države ulaze u EU, izradit će radna skupina koju organizira ciparsko predsjedništvo Vijeća, uz doprinos svih država članica EU-a. Glasnogovornik ciparskog predsjedništva nije želio reći kada će ta radna skupina biti osnovana, ali je dužnosnik Komisije rekao za Politico da bi se to moglo dogoditi u “roku od nekoliko tjedana”, a dvojica europskih diplomata potvrdila su da se očekuje već ovog mjeseca.
Povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je da je Komisija “trenutačno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora”, ali nije navela vremenski okvir.
Jedina država koja zasad oklijeva je Francuska, rekao je jedan od diplomata. Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu pristupnog ugovora i zauzima izrazito oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, rekao je drugi visoki diplomat EU.
Još uvijek nije jasno kakav bi oblik mogli imati zaštitni mehanizmi EU.
“Postoje neke ideje koje kruže, ali nitko još nije iznio konkretan prijedlog”, rekao je jedan europski diplomat uključen u rasprave.
Među prvim prijedlozima spominje se mogućnost suspenzije prava veta ako Crna Gora ili druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti EU-a, posebno načelo vladavine prava. Također se raspravlja o tome koliko bi dugo takvi zaštitni mehanizmi trebali ostati na snazi.
Pitanje glasačkog prava
Slične zaštitne klauzule postojale su i za države koje su pristupile EU 2004. godine, primjerice u vezi s provedbom pravila jedinstvenog tržišta. No one su se mogle aktivirati samo tijekom prve tri godine nakon pristupanja i nisu bile osobito snažne.
Jedina “crvena linija” za Crnu Goru jest ograničavanje njezinih glasačkih prava, rekao je jedan crnogorski dužnosnik. Podgorica nema problem s drugim zaštitnim mehanizmima, ali ne želi odustati od svojeg glasa za stolom na kojem se donose odluke.
Na večeri u Bruxellesu u srijedu, na kojoj su sudjelovali veleposlanici država EU-a i šef kabineta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Bjoern Seibert, raspravljalo se o proširenju. Međutim, prijedlog Komisije da se ubrza članstvo kandidatkinja kroz proces nazvan “obrnuto proširenje”, koji bi omogućio članstvo u EU-u s ograničenim pravima i glasačkom moći, snažno je odbijen, prema riječima trojice europskih diplomata.
Puno posla, a malo vremena
Sve to ovisi o tome hoće li Crna Gora ostvariti ambiciozni cilj da do 2028. postane 28. članica EU-a. Da bi to postigla, mora donijeti velik broj zakona kako bi svoje zakonodavstvo uskladila s pravilima EU-a.
No iznimno brz tempo reformi izaziva i unutarnje političke napetosti. Prošlog mjeseca crnogorski predsjednik kritizirao je zastupnike jer usvajaju zakone bez da ih temeljito pročitaju ili o njima rasprave, te ih je u početku odbio potpisati prije nego što je na kraju ipak popustio.
“Nije europski standard da samo dignete ruku i primite plaću”, rekao je Milatović za Politico, dodajući da zastupnici moraju temeljito analizirati zakone čak i kada su potrebni za pristupanje EU-u.
Unatoč brzini kojom Crna Gora napreduje, pitanje hoće li uspjeti pristupiti EU-u do 2028. i dalje je otvoreno. Podgorica još mora zatvoriti 20 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a sljedeće poglavlje 21 o transeuropskim mrežama planira zatvoriti u ožujku, rekao je jedan crnogorski dužnosnik.
Još četiri poglavlja trebala bi biti zatvorena u lipnju. To bi Crnoj Gori ostavilo šest mjeseci da do kraja 2026. zatvori preostalih 15 poglavlja, nakon čega bi svih 27 država članica EU, uključujući i Mađarsku, moralo ratificirati njezino članstvo, što je samo po sebi dugotrajan proces.
