Porez na digitalne usluge planira sve više europskih država. Evo kako se razlikuju diljem kontinenta?
Nekoliko europskih zemalja uvelo je poreze na digitalne usluge posljednjih godina, dok druge zemlje to tek planiraju učiniti. S obzirom na to da se u SAD-u nalaze mnogi globalni digitalni divovi, ti su porezi postali žarište carinskih prijetnji.
Meta ili Alphabet, posebno imaju velike baze kupaca u zemljama u kojima nemaju fizičku prisutnost, ostvarujući profit od oglašavanja ili pretplatničkih usluga.
Budući da porezna pravila i dalje pretpostavljaju fizičku prisutnost, dobit od digitalnih aktivnosti često zaobilazi doprinose tamo gdje se potrošači nalaze. Umjesto toga, multinacionalne kompanije obično plaćaju korporativne pristojbe tamo gdje se odvija proizvodnja.
“Važno je da svi sektori naših gospodarstava plaćaju svoj pravedni dio poreza i doprinose funkcioniranju naših društava“, kaže Europska komisija.
Kako bi se riješio taj problem, OECD je domaćin pregovora o ažuriranju međunarodnog poreznog sustava u kojima sudjeluje više od 140 zemalja, prenosi Euronews.
Prijedlog, poznat kao Prvi stup, zahtijevao bi od nekih najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija da dio poreza plaćaju u zemljama u kojima njihovi potrošači imaju sjedište.
Nekoliko europskih zemalja izrazilo je interes za uvođenje poreza na digitalne usluge (DST), posebno dok sporazum na razini OECD-a sporo napreduje.
Francuska, Španjolska, Italija, Austrija, Danska, Mađarska, Poljska i Portugal uvele su porez na digitalne usluge (DST) unutar EU. Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska i Turska također su uvele takve poreze.
Belgija, Češka, Latvija, Slovačka, Slovenija i Norveška najavile su planove ili signalizirale namjere za uvođenje takve vrste poreza.
Stope poreza na digitalne usluge i točna priroda poreza razlikuju se diljem Europe, prema podacima koje je prikupila Cristina Enache iz Porezne zaklade. Stope poreza na digitalne usluge u prosjeku iznose oko 3% do 5%, a Mađarska trenutno ima najvišu stopu od 7,5%.
Turska, koja je prethodno dijelila prvo mjesto s Mađarskom, zabilježila je pad stope na 5% u 2026., što će pasti na 2,5% u 2027.
Stopa je 2% u Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj, dok Poljska ima porez od 1,5% na streaming i audiovizualne usluge. U Belgiji, Francuskoj, Italiji, Latviji i Španjolskoj iznosi 3%. Portugal i Švicarska primjenjuju stopu od 4%. Austrija i Češka uvele su porez na digitalne usluge od 5%.
U nekim zemljama stope variraju ovisno o pragovima prihoda i vrsti oporezovanih usluga.
Porezi na digitalne usluge uglavnom se primjenjuju na online oglašavanje. Neke zemlje oporezuju i prodaju podataka, usluge digitalnog posredovanja koje olakšavaju razmjenu robe ili usluga te pružatelje audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev.
Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu oporezuju se platforme društvenih medija, internetske tražilice i online tržišta.
Porez bi mogao iznositi 19% proračuna EU-a
Izvješće Centra za europske političke studije (CEPS) iz 2025. procjenjuje da bi porez na digitalne usluge od 5% prikupio oko 11,9 milijardi eura diljem EU-a u 2020. To je jednako 5,3% prihoda od poreza na dobit poduzeća i 7,1% proračuna EU-a te godine.
Do 2026. godine ta bi se brojka mogla povećati na 37,5 milijardi eura. To bi bilo jednako oko 7,8% prihoda od poreza na dobit poduzeća u 2023. i 18,8% proračuna EU-a u 2025. godini.
“Ove brojke ističu potencijal poreza na digitalne usluge da osigura značajan izvor prihoda za EU u vrijeme povećanog fiskalnog pritiska“, navodi se u izvješću.
Izvješće pokazuje da prihodi od poreza na digitalne usluge rastu diljem EU-a. Francuska je 2023. prikupila 680 milijuna eura, što je povećanje od više od 80% u usporedbi s 2020. Italija je 2023. prikupila 434 milijuna eura, Španjolska 345 milijuna eura, a Austrija 103 milijuna eura.
SAD je dom većine tvrtki pogođenih porezom na digitalne usluge, što znači da je Trumpova administracija loše prihvatila te mjere.
U veljači 2024. predsjednik je naredio istragu o zemljama koje naplaćuju digitalne poreze američkim tehnološkim tvrtkama, prijeteći dodatnim carinskim mjerama.
Kako bi ublažila napetosti sa susjedom, Kanada je prošlog ljeta ukinula porez na digitalne usluge, iako su zemlje EU izrazile nespremnost da promijene svoje digitalne propise.
SAD je već uspio ispregovarati izlazak iz porezne reforme drugog stupa OECD-a, pri čemu su multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u sada izuzete od globalne minimalne pristojbe od 15%.
