SAD će poduzeti mjere protiv zemalja koje posluju s Iranom. Tko kupuje iransku naftu?
Američki ministar financija Scott Bessent obećao je “ekonomski dan D” za zemlje koje kupuju naftu od Irana. Stručnjaci kažu da se to posebno odnosi na jednu zemlju: Kinu.
Bessent nije imenovao Kinu, ali je ostavio malo prostora za sumnju.
“Smatramo da je najbolji način za suradnju sa zemljama tiha diplomacija i otvoreni smo prema svakoj zemlji kako bismo im rekli naša očekivanja“, rekao je u ponedjeljak. “Znamo tko su oni. Oni znaju tko su.“
No iako bi Bessentova prijetnja mogla staviti Kinu u središte pozornosti, posljedice bi se mogle osjetiti diljem svijeta – čak i za američke potrošače, kojima bi zbog toga mogli porasti troškovi energije, prenosi CNN.
Teheran je vjerojatno isporučio naftu u vrijednosti od 3,9 do 4,2 milijarde dolara u rujnu 2025., pokazala je jedna analiza. Kina, najveći svjetski potrošač energije, kupuje većinu.
“Kineske kupnje čine otprilike 90 posto iranskog izvoza nafte, osiguravajući desetke milijardi dolara godišnjih prihoda koji podupiru iranski državni proračun i vojne aktivnosti“, izjavila je ranije ove godine Komisija za ekonomski i sigurnosni pregled SAD-a i Kine.
Iako su neki subjekti i pojedinci sankcionirani, Bessent nije najavio široke mjere usmjerene na određene nacije.
U ponedjeljak je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian rekao: “Sankcije i taktike pritiska ne pomažu u rješavanju problema. One će samo dovesti do eskalacije koja ne služi ničijem interesu.“
Tijekom redovite konferencije za novinare, Lin je također nagovijestio da bi Kina mogla poduzeti vlastite mjere: “Kina pomno prati relevantne događaje i poduzet će sve potrebne mjere kako bi čvrsto zaštitila svoja prava i interese.“
38 posto kineske nafte i 23 posto ukapljenog prirodnog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, žarište iranskog rata, prema izvješću Nomure iz travnja.
Kina je već smanjila unos nafte iz Irana. Uvoz iranske sirove nafte u prosjeku je iznosio oko 1,4 milijuna barela dnevno prije rata, ali je posljednjih mjeseci pao na oko 700.000 zbog smanjenog rada rafinerija i smanjenja zaliha na kopnu, prema riječima Emme Li iz tvrtke za energetsku analizu Vortexa.
“Potpuni prekid uvoza iranske sirove nafte vjerojatno bi imao ograničen neposredan utjecaj na ukupnu kinesku naftnu sigurnost, jer je uvoz iz Irana već znatno pao, a Kina još uvijek ima relativno velike zalihe sirove nafte“, rekao je za CNN Tianyue Hu, analitičar tvrtke za energetske obavještajne podatke Rystad.
No nove sankcije mogle bi dodatno narušiti nestabilne odnose Trumpove administracije s Kinom. Dvije su nacije prošle godine bile u žestokom trgovinskom ratu na vrhuncu uvođenja carina od strane predsjednika Trumpa. Nedavno su oživjele razmjenu sankcija “oko za oko”.
“Kina je daleko najutjecajnija ako zaista želite umanjiti sposobnost Irana da nastavi financirati svoje aktivnosti“, rekao je prethodno za CNN Daniel Tannebaum, viši suradnik Atlantskog vijeća.
Nije prvi put da Sjedinjene Države prijete sankcijama iranskim trgovinskim partnerima.
Indija je nekoć bila glavni uvoznik iranske nafte. Dvije zemlje i dalje održavaju trgovinski odnos vrijedan 1,1 milijardu dolara, ali Indija je prestala uvoziti iransku naftu 2019. zbog američkih sankcija. (Indija je kupila iransku naftu u travnju ove godine usred energetske krize.)
Koliko bi američke sankcije mogle utjecati na Kinu?
Teško je utvrditi koliko bi američke sankcije mogle utjecati na Kinu ili bilo koju drugu zemlju koja ovisi o iranskoj nafti.
Analitičari s Wall Streeta nisu uspjeli dobiti izravan odgovor na pitanje koliko nafte napušta Hormuški tjesnac. Dok američki ministar energetike Chris Wright tvrdi da je tjesnac otvoren i da nafta teče, Iran tvrdi suprotno. Podaci o praćenju brodova trećih strana pokazali su otprilike polovicu količine koju je Wright tvrdio.
Zatim tu su i skrivene flote, koje često koriste zemlje pod sankcijama. Ovi tankeri za naftu skrivaju svoje vlasnike, podrijetlo i odredišta. Platforma za praćenje brodova Kpler izjavila je ovog mjeseca da je skriveni tranzit činio oko 50% prometa kroz tjesnace posljednjih tjedana, u odnosu na oko 12,5% prije mjesec dana.
Ali nedostatak dotoka nafte utječe na sve. Velike rezerve nafte spriječile su svijet da uđe u veliku nestašicu nafte kada je rat s Iranom započeo u veljači.
A povremena primirja tijekom rata snizila su globalne cijene nafte – samo da bi ponovno porasle kad god bi ti sporazumi istekli.
“Nitko nije izvan dosega američkih sankcija“, rekao je Bessent. Ali je izbjegao objavu krajnjih datuma za bilo kakve odluke. Očekuje se da će kineski čelnik Xi Jinping posjetiti SAD sljedeći mjesec.
“Neću postavljati vremenske rokove, ali nemamo neograničeno strpljenje“, poručio je.
