Donald Trump pritišće Svjetsku banku da poveća ulaganja u naftu i plin
Povećanje kreditiranja fosilnih goriva od strane Svjetske banke i drugih multilateralnih razvojnih institucija označilo bi iznenadan zaokret u smjeru, budući da su posljednjih godina bile pod pritiskom da se bore protiv klimatskih promjena.
Administracija Donalda Trumpa vrši pritisak na Svjetsku banku da financira više projekata vezanih uz fosilna goriva, uključujući bušenja novih nalazišta plina, kao dio šire reakcije protiv nastojanja da se suzbije klimatska kriza.
Američki predsjednik, koji je obećao osloboditi potencijal američkih fosilnih goriva i oštro kritizirao zelenu energiju, ukinuo je mnoge politike svog prethodnika Joea Bidena vezane uz zelenu energiju i klimu otkako se vratio u Bijelu kuću.
Njegova administracija sada se usmjerava na financiranje energetskih projekata u zemljama u razvoju, prema riječima petorice razvojnih dužnosnika, piše Financial Times.
“Amerikanci govore o plinu posvuda”, rekao je visoki dužnosnik jedne zemlje članice odbora Svjetske banke.
Povećanje kreditiranja projekata istraživanja plina od strane Svjetske banke i drugih multilateralnih razvojnih institucija označilo bi iznenadan zaokret u smjeru, budući da su te institucije posljednjih godina bile pod pritiskom da se bore protiv klimatskih promjena.
Ograničenja za kreditiranje
Porast financiranja fosilnih goriva u industrijaliziranim zemljama potkopao bi napore za ograničavanje globalnog rasta temperature. Dok su industrijalizirane zemlje uglavnom odgovorne za povijesne emisije stakleničkih plinova, razine emisija najbrže rastu na tržištima u razvoju. Prošla je godina bila najtoplija otkako postoje mjerenja.
Neke razvojne banke uvele su ograničenja za kreditiranje fosilnih goriva u posljednjim godinama, uključujući Grupaciju Svjetske banke, koja je 2019. prestala financirati nove projekte istraživanja i eksploatacije nafte i plina, s nekoliko ograničenih iznimki za plin.
Godine 2023. banka je izjavila da do 2025. namjerava usmjeriti 45 posto godišnjeg financiranja na projekte vezane uz klimu.
No, na sastanku uprave Svjetske banke u lipnju, američki su dužnosnici snažno podržali kreditiranje projekata koji bi otkrili nova nalazišta prirodnog plina, prema riječima troje upućenih ljudi.
Nakon sastanka, Ajay Banga, predsjednik Svjetske banke, napisao je u e-poruci zaposlenicima da odbor banke nije usuglašen oko svog uključivanja u projekte istraživanja plina. “Ovo će zahtijevati daljnju raspravu”, rekao je.
Glasnogovornik američkog Ministarstva financija rekao je da SAD koristi svoj “glas i glasove kako bi odgovorio na energetske prioritete i potrebe zemalja“.
SAD također pojačava pritisak na druge razvojne banke, javno i privatno, kako bi smanjile svoja zelena nastojanja, a istodobno povećale kreditiranje fosilnih goriva, uključujući financiranje plinovoda, rekli su izvori. SAD je veliki dioničar u mnogim razvojnim bankama, što mu daje značajan utjecaj na politike i prioritete tih institucija.
Klimatsko financiranje udvostručeno
Ekonomisti procjenjuju da će do 2035. gospodarstvima u razvoju godišnje trebati 1,3 bilijuna dolara klimatskog financiranja, pri čemu se očekuje da će multilateralne razvojne banke igrati važnu ulogu u osiguravanju i raspodjeli tih sredstava.
Prošle godine multilateralne razvojne banke, uključujući Grupaciju Svjetske banke, procijenile su da će njihovo godišnje zajedničko klimatsko financiranje za zemlje s niskim i srednjim prihodima dosegnuti 120 milijardi dolara do 2030.
U rujnu, izvješće koje je sastavila Europska investicijska banka navelo je da je klimatsko financiranje razvojnih banaka u posljednjih pet godina više nego udvostručeno, dosegnuvši 85 milijardi dolara u 2024. godini.
