Rusko gospodarstvo konačno stagnira. Što to znači za rat u Ukrajini – ali i za Putina?
Ratni procvat u Rusiji ustupio je mjesto usporenom rastu, povećanju poreza i pritisku na javne usluge. Hoće li to utjecati na sukob koji je započeo prije četiri godine?
Zapadni čelnici bili su puni samopouzdanja kada su 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, uveli sankcije Moskvi. “Rusko gospodarstvo je na putu da se prepolovi”, rekao je tadašnji američki predsjednik Joe Biden u ožujku, mjesec dana nakon početka rata. “Prije ove invazije bilo je 11. najveće gospodarstvo na svijetu – a uskoro neće biti ni među prvih 20.”
Ta se procjena pokazala pogrešnom. Nakon početnog šoka izazvanog sankcijama 2022. godine, ruska vojna potrošnja naglo je porasla, a gospodarstvo se oporavilo. Umjesto da ispadne iz prvih 20, Rusija je do 2025. postala deveto najveće svjetsko gospodarstvo, prestigavši Kanadu i Brazil te se svrstala odmah iza Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, piše The Guardian.
No daljnji uspon sada se čini malo vjerojatnim. U 2026. pojavljuju se jasni znakovi da rusko gospodarstvo konačno zapinje. Iako se dramatičan kolaps kakav je Zapad priželjkivao možda neće dogoditi, Kremlj se suočava s najnesigurnijim gospodarskim položajem otkako su ruski tenkovi prvi put ušli u Ukrajinu. Rast je gotovo stao zbog pada cijena nafte – ključnog izvora državnih prihoda – i dugoročnih demografskih pritisaka koje je ranije prikrivala visoka vojna potrošnja.
Kako bi zatvorila proračunski jaz, država poseže za povećanjem poreza, a Rusija se sve više pretvara u ratnu ekonomiju u kojoj su izdvajanja za socijalnu skrb, obrazovanje i zdravstvo potisnuta u drugi plan. Istodobno, trgovina s ključnim saveznicima slabi, broj korporativnih stečajeva raste, a manjak radne snage postaje ozbiljan problem.
Kako će se ova gospodarska slabost odraziti na rat u Ukrajini, tvrde stručnjaci, ovisit će o nedavnim makroekonomskim potezima Rusije – i o tome hoće li globalna zbivanja nastaviti pritiskati cijene nafte.
Najgore prognoze od 2014.
Trenutačni izgledi nisu povoljni. Međunarodni monetarni fond (MMF) u siječnju je snizio prognoze rasta za Rusiju na svega 0,6 posto u 2025. i 0,8 posto u 2026. godini. Izuzmu li se pandemijske godine od 2020. do 2022., to su najniže godišnje stope rasta za Rusiju još od recesije izazvane sankcijama nakon aneksije Krima 2014. godine.
Te su brojke ujedno niže od MMF-ovih prognoza za zapadna gospodarstva. Gubitak gospodarskog zamaha događa se istodobno s padom prihoda od nafte i plina, koji su temelj ruskog ratnog stroja.
Godine 2022. porezni prihodi od fosilnih goriva činili su oko 40 posto ruskog saveznog proračuna, što je bilo više nego dovoljno za financiranje rata. No preliminarne procjene za prva tri tromjesečja 2025. pokazuju da je taj udio pao na 25 posto.
Dio razloga leži u padu cijena – cijena nafte Urals pala je s oko 90 dolara po barelu početkom 2022. na oko 50 dolara do kraja 2025., u uvjetima globalnog viška ponude. No ulogu imaju i zapadne sankcije, unatoč ruskim pokušajima pronalaska novih kupaca.
Kina, Indija i, u manjoj mjeri, Turska povećale su kupnju nakon invazije, dok je izvoz u Europu naglo pao. No, do 2026. njihova ukupna trgovina daleko je manja od razine koju su zemlje koje su uvele sankcije ostvarivale uoči rata. Posebno je Indija posljednjih mjeseci smanjila kupnju, suočena s prijetnjama trgovinskim carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Problemi Vladimira Putina s naftom mogli bi se pokazati tek privremenim udarcem, osobito ako se cijene nafte počnu oporavljati u 2026. godini. No postoje i dugoročni demografski pritisci koji sada snažno pogađaju rusko gospodarstvo. Broj stanovnika Rusije kontinuirano pada od 2019., s 145,5 milijuna na 143,5 milijuna u 2024. godini. Razlozi su kombinacija pada nataliteta, ratnih gubitaka i emigracije. Tako je manjak radne snage u Rusiji postao uobičajen, što se, prema riječima stručnjaka, vidi i u neuobičajeno niskoj stopi nezaposlenosti od svega dva posto.
Pada optimizam građana
Kremlj je pokušao ojačati fiskalnu poziciju nizom značajnih poreznih povećanja. U 2025. porez na dobit povećan je s 20 na 25 posto, a uvedeni su i viši porezni razredi za dohodak. Osim toga, početkom 2026. stupilo je na snagu povećanje PDV-a s 20 na 22 posto, što je više nego u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj ili Njemačkoj. Iako je ruska vlada izuzela dio osnovnih proizvoda, povećanje PDV-a dolazi povrh dugotrajne inflacije koja je podigla cijene osnovnih životnih namirnica.
Dok se na Zapadu mnogo govori o utjecaju rata na inflaciju, Rusija se suočavala s daleko višom inflacijom tijekom duljeg razdoblja. Zbog toga je središnja banka podigla ključnu kamatnu stopu na 21 posto, vlada je odustala od subvencioniranog programa stambenih kredita, a banke su počele smanjivati kreditiranje i povećavati kamatne stope, pri čemu većina kredita nije bila fiksna, nego promjenjiva.
Postoje znakovi da gospodarske teškoće utječu na raspoloženje običnih Rusa. Prema istraživanjima Gallupa provedenima u Rusiji, invazija na Ukrajinu u početku je povećala optimizam u pogledu gospodarstva, zahvaljujući ratnom procvatu. Međutim, do kolovoza 2025. taj se optimizam smanjio: 39 posto Rusa smatra da se gospodarski uvjeti pogoršavaju, u odnosu na 29 posto u 2022. godini. Ključno pitanje za Ukrajinu jest hoće li Rusija moći zadržati visoku razinu vojne potrošnje.
Zaustavljena ratna potrošnja
Tijekom rata ruska vojna potrošnja kao udio u BDP-u udvostručila se na više od sedam posto. To je dvostruko više od američkih 3,4 posto BDP-a i više nego kod bilo koje pojedinačne članice NATO-a. No rast potrošnje u prvim godinama rata sada je usporio, s povećanjem od svega 0,1 postotni bod između 2024. i 2025. godine. Ipak, Rusija ima specifične mogućnosti za održavanje ratne blagajne.
Zaduživanje je moguće jer Rusija ima relativno nizak dug, iako joj je pristup međunarodnim tržištima ograničen sankcijama, a porezi bi se mogli ponovno povećati. Mnogo toga ovisi i o kretanju cijena nafte. Daljnji pad značio bi veću nesigurnost, dok bi rast cijena mogao donijeti stabilizaciju.
No posljednjih tjedana pojavljuju se znakovi promjene u razmišljanju Kremlja. Rusija je prvi put nakon nekoliko mjeseci pristala na mirovne pregovore s Ukrajinom, uz posredovanje SAD-a, a sastanci su ovoga tjedna održani u Abu Dhabiju. Za ukrajinske pregovarače sada je u igri ključan faktor: ruska ratna ekonomija pokazuje znakove slabosti i ne može trajati vječno.
