Solari u ožujku Europi uštedjeli 3 milijarde eura. Koja je zemlja najviše pridonijela?
Nova analiza pokazuje da bi europske solarne kapacitete do kraja godine mogle uštedjeti kontinentu čak 67,5 milijardi eura, ako cijene plina ostanu visoke.
Solarna energija pomaže Europi ublažiti velike troškove uvoza fosilnih goriva, dok rat s Iranom potiče snažan rast cijena nafte i plina. Brent nafta, globalna referentna cijena, porasla je za više od 50 posto od početka sukoba na Bliskom istoku, dosegnuvši 31. ožujka 107 eura po barelu.
Referentna nizozemska cijena plina TTF također je skočila za oko 70 posto, što znači da bi ožujak 2026. mogao zabilježiti najveći mjesečni rast cijena plina u Europi od rujna 2021.
Velik dio tog rasta pripisuje se praktičnom zatvaranju Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte. No nova analiza organizacije SolarPower Europe pokazuje da je korištenje solarne energije Europi od 1. ožujka donosilo uštede veće od 100 milijuna eura dnevno, odnosno ukupno više od tri milijarde eura. Ako cijene plina ostanu visoke, ukupne uštede u 2026. mogle bi dosegnuti 67,5 milijardi eura, piše Euronews.
Važan mehanizam zaštite
Izvješće ističe da solarni kapaciteti već predstavljaju “važan zaštitni mehanizam” protiv energetskog šoka izazvanog ratom. Samo u prvih 20 dana ožujka, prema analizi temeljenoj na podacima Rystad Energyja, proizvodnja solarne energije uštedjela je EU-u dvije milijarde eura koje bi inače bile potrošene na uvoz fosilnih goriva.
Godišnje i kumulativne uštede u uvozu plina u EU-u zahvaljujući proizvodnji električne energije iz solarnih panela od 2026. do 2030. (u milijardama eura)
izvor: SolarPower Europe, Euronews
Analitičari navode da je solarna energija smanjila ukupne troškove zadovoljavanja energetskih potreba EU-a gotovo za trećinu. Unatoč tome, europsko tržište solarne energije prvi put u deset godina pokazuje znakove usporavanja.
“Vrijeme je da izvučemo pouke ne iz jedne, nego iz dvije energetske krize”, rekla je Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europea.
Ulaganja stagniraju
“Rast solarne energije u Europi stagnira upravo u trenutku kada su njezine koristi veće nego ikad. Ključni zadatak za donositelje odluka je maksimalno iskoristiti potencijal solarne energije”, poručila je.
Neke europske zemlje već su pokazale prednosti ulaganja u zelenu energiju. Španjolska je od 2019. udvostručila kapacitete vjetra i sunca, dodavši više od 40 gigavata u energetski sustav. Prema analizi think tanka Ember, taj rast smanjio je utjecaj skupih fosilnih izvora na cijene električne energije za 75 posto.
Na europskim tržištima električne energije cijenu određuje najskuplji izvor koji pokriva potražnju, obično fosilna goriva. No s rastom proizvodnje iz jeftinijih izvora poput sunca i vjetra, plin i ugljen sve rjeđe određuju cijene.
Hrvatska među vodećima
Rekordna proizvodnja vjetra pomogla je i Ujedinjenom Kraljevstvu da postavi novi rekord u obnovljivoj energiji. Dana 26. ožujka proizvodnja iz vjetra dosegnula je 23.880 megavata, dovoljno za opskrbu 23 milijuna kućanstava.
Godine 2025. vjetar i solar prvi su put proizveli više električne energije u EU-u nego fosilna goriva, što se smatra velikim iskorakom u energetskoj tranziciji. Prema izvješću Embera, ti izvori činili su rekordnih 30 posto proizvodnje električne energije u EU.
Austrija je 2024. bila vodeća s 90 posto električne energije iz obnovljivih izvora, uglavnom zahvaljujući hidroelektranama. Slijede Švedska s 88 i Danska s 80 posto. Iza njih su Gruzija, Portugal, Španjolska i Hrvatska s 58 posto udjela obnovljivih izvora, dok je Malta na začelju s tek 10,7 posto.
