Zašto je klađenje na stvarne događaje postalo važan alat predviđanja – i zbog čega ga EU zabranjuje?
Ono što je započelo kao nišni kutak interneta preraslo je u industriju vrijednu milijarde dolara.
Godine 2025. tržišta predviđanja postala su snažan instrument za špekulacije i prognoziranje stvarnih događaja, kako u financijskom sektoru tako i u medijima. Dva najveća igrača u tom području, Polymarket i Kalshi, ove su godine zajedno prikupila više od 37 milijardi dolara (31,5 milijardi eura) u ulozima, prema izvješću Digital Assets Outlook Report za 2026. godinu, piše Euronews.
Tržište predviđanja u suštini je platforma na kojoj se ljudi klade na ono što misle da će se dogoditi, a cijena oklade postaje prognoza. Primjerice, umjesto da se ljude izravno pita ili anketira na ulici koga očekuju kao pobjednika izbora, omogućuje im se da ulože novac na svoj odgovor.
Tržišna cijena pokazuje koji ishod sudionici kolektivno smatraju najvjerojatnijim, a prognoza se ažurira u stvarnom vremenu. Upravo zato neki smatraju da tržišta predviđanja bolje hvataju kolektivno razmišljanje od klasičnih anketa. Ogromna količina kapitala koja prolazi kroz te platforme potaknula je pravu zlatnu groznicu. Ovog mjeseca Kalshi je osigurao investicijsku rundu serije E vrijednu milijardu dolara (850 milijuna eura), čime je platforma procijenjena na 11 milijardi dolara (9,4 milijardi eura).
Slično kao financijske burze
Polymarket je još u listopadu dosegnuo važnu prekretnicu kada je Intercontinental Exchange (ICE), vlasnik Njujorške burze, najavio strateško ulaganje do dvije milijarde dolara (1,7 milijardi eura) te procijenio platformu na osam milijardi dolara (6,8 milijardi eura). Uz to, ICE je postao distributer Polymarketovih podataka institucionalnim ulagačima diljem svijeta. Opći interes financijskih institucija teško je zanijekati. Terrence Duffy, izvršni direktor CME Groupa, najveće svjetske burze derivata, opisao je tržišta predviđanja kao “legitimno područje špekulacija i agregacije informacija koje naši klijenti traže” tijekom objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje.
Tržišta predviđanja sa sjedištem u EU ili domaća europska rješenja zasad se nisu ozbiljnije razvila, a regulativa EU-a zadržala je postojeće platforme uglavnom izvan Unije.
Kao platforme, tržišta predviđanja funkcioniraju slično financijskim burzama. Korisnici kupuju i prodaju binarne ugovore, kladeći se s “da” ili “ne” na ishode nepoznatih budućih događaja poput izbornih rezultata, financijskih izvješća kompanija ili sportskih utakmica.
Takvi ugovori obično isplaćuju jedan dolar ako se događaj ostvari i nula dolara ako se ne ostvari. Primjerice, ako je cijena ugovora 0,50 dolara, to znači da kolektivno uvjerenje sudionika procjenjuje vjerojatnost događaja na 50 posto.
Sve postaje igra
Važnost tržišta predviđanja dodatno je potvrđena nakon američkih predsjedničkih izbora 2024. godine i prijevremenih izbora u Njemačkoj 2025. godine. U oba slučaja ove su platforme djelovale poput semafora u stvarnom vremenu, stalno procjenjujući ishode i pružajući prognoze koje su bile jednako pouzdane, a ponekad i pouzdanije od tradicionalnih anketa.
Takva percipirana točnost natjerala je i tradicionalne medije na prilagodbu.
Ranije ovog mjeseca CNN je postavio globalni presedan sklopivši partnerstvo s Kalshijem kako bi u svoje prijenose uključio podatke s tržišta predviđanja u stvarnom vremenu. Nekoliko dana kasnije sličan je potez povukao i CNBC. Prije tih partnerstava pojedini su mediji već počeli uključivati takve prognoze u redovito izvještavanje, primjerice o odlukama o kamatnim stopama ili parlamentarnim glasanjima, dajući im uredničku težinu sličnu klasičnim anketama.
Kritičari tržišta predviđanja tvrde da su ona pretvorila ishode svakodnevnog života u igru, brišući opasno tanku granicu između ozbiljnog prognoziranja i visokorizičnog kockanja. Ta gamifikacija ubrzala je fenomen koji neki nazivaju “hiperkomodifikacijom”, odnosno proces u kojem se svaki aspekt društvenog života pretvara u robu podložnu tržišnim zakonima.
U svom najgorem obliku taj fenomen potiče kockanje, stvara nove prilike za trgovanje povlaštenim informacijama i potiče manipulaciju ishodima stvarnih događaja.
Zlouporaba informacija
Početkom prosinca trgovac na Polymarketu, poznat pod nadimkom “AlphaRaccoon”, izazvao je kontroverze nakon što je dobio 22 od 23 oklade vezane uz Googleovu listu “Year in Search” za 2025. godinu.
U samo 24 sata zaradio je više od milijun dolara (850.000 eura), a kasnije je optužen da je zaposlenik Googlea koji je iskoristio interni pristup povjerljivim podacima o pretraživanjima kako bi unaprijed saznao koje će pojmove tvrtka objaviti.
Incident je otvorio pitanja o integritetu tržišta predviđanja, osobito zato što anonimnost korisnika otežava brzo otkrivanje onih koji se bave trgovanjem povlaštenim informacijama.
Krajem listopada izvršni direktor Coinbasea Brian Armstrong, koji vodi jednu od najvećih kripto burzi, tijekom konferencijskog poziva o poslovnim rezultatima za treće tromjesečje pretvorio je taj događaj u demonstraciju rizika manipulacije ishodima na tržištima predviđanja.
Korisnici Polymarketa i Kalshija uložili su tisuće dolara na pitanje hoće li Brian Armstrong tijekom poziva upotrijebiti određene “buzzworde”, a on je namjerno zastao kako bi jasno izgovorio popis tih riječi. U svega nekoliko sekundi implicirana vjerojatnost njihova spominjanja skočila je s oko 15 posto na 100 posto. Armstrong je kasnije na X-u napisao da je potez bio “spontan”, no za regulatore je to bio jasan primjer opasnosti manipulacije tržištima predviđanja i gubitka njihove prednosti kao neutralnih alata za prognoziranje.
Regulatorni zaštitni zid EU
U Europskoj uniji obračun s tržištima predviđanja započeo je krajem 2024. godine, kada je francusko Nacionalno tijelo za igre na sreću blokiralo Polymarket, presudivši da se radi o neovlaštenom kockanju. U sljedećim mjesecima zabrane su uvele i Belgija, Poljska i Italija.
Rumunjski Nacionalni ured za igre na sreću (ONJN) u listopadu je stavio Polymarket na crnu listu nakon što je platforma omogućila klađenje na predsjedničke izbore u Rumunjskoj 2025. godine, održane u svibnju. U tom slučaju volumen trgovanja premašio je 600 milijuna dolara, a predsjednik ONJN-a izjavio je da se “bez obzira kladite li se u lejima ili kriptovalutama, ako ulažete novac na budući ishod uz postojanje suprotne oklade, riječ je o kockanju koje mora biti licencirano”.
Unatoč tome, u mnogim državama članicama EU-a tržišta predviđanja i dalje su dostupna, primjerice u Njemačkoj i Španjolskoj. Širi regulatorni okvir u Uniji ostaje fragmentiran, bez jedinstvenog sustava pravila.
Ulaskom u 2026. godinu tržišta predviđanja suočit će se i s potpunom primjenom europske regulative Markets in Crypto-Assets (MiCA), budući da se većina tih platformi oslanja na blockchain tehnologiju.
Do srpnja iduće godine završava prijelazno razdoblje za dobivanje licence pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Prema Europskoj agenciji za vrijednosne papire i tržišta kapitala, MiCA sadrži stroge režime sprječavanja zlouporaba tržišta koji će se primjenjivati na svako tržište predviđanja koje koristi kriptoimovinu.
Nova stvarnost je takva da se svaki svjetski događaj danas vrednuje u stvarnom vremenu, a Europska unija mora odlučiti hoće li biti dio tog razdoblja ili će se odlučiti za potpunu zabranu.
