Zabrinjavajući broj mladih u Europi koji ne rade niti se obrazuju. Kako stoji Hrvatska?

Dvije trećine europskih zemalja još nisu ispunile cilj od 9% za mlade koji nisu zaposleni niti se obrazuju (NEET).

Mladi su ključni pokretači društvenih i ekonomskih promjena. Ipak, u Europi mnogi mladi ljudi nisu zaposleni, niti su u procesu obrazovanja ili osposobljavanja (NEET).

U 2024. godini, 11% ljudi u dobi od 15 do 29 godina u EU bilo je u takvoj situaciji. EU želi smanjiti tu brojku na ispod 9% do 2030. godine. Ipak, od 2024. godine, samo 11 od 34 europske zemlje već su ispunile taj cilj, prenosi Euronews.

Stope NEET-a uvelike se razlikuju diljem Europe. U nekim zemljama jaz među spolovima je posebno velik. Dakle, koje zemlje imaju najviše stope mladih ljudi koji nisu ni zaposleni niti se obrazuju?

Koje su europske zemlje najteže pogođene?

Prema Eurostatu, stope NEET-a u EU kretale su se od 4,9% u Nizozemskoj do 19,4% u Rumunjskoj u 2024. godini. 

“Loše obrazovanje mladih glavna su briga u Rumunjskoj i jedan su od glavnih uzroka visokog broja mladih koji nisu zaposleni niti se obrazuju“, navodi se u izvješću OECD-a o Rumunjskoj za 2025. godinu.

Kada se uključe zemlje kandidatkinje za EU, UK i države EFTA-e, Turska bilježi najvišu stopu. Više od jedne četvrtine mladih osoba tamo (25,9%) nisu zaposlene niti se obrazuju. Bosna i Hercegovina slijedi s 22,2%. Obje zemlje su kandidatkinje za EU. 

Općenito, južna i jugoistočna Europa imaju puno više stope NEET-a, dok sjeverna i zapadna Europa općenito postižu bolje rezultate.

Uz Tursku i Bosnu i Hercegovinu, nekoliko zemalja je iznad prosjeka EU. To uključuje Rumunjsku (19,4%), Italiju (15,2%), Srbiju (14,9%), Litvu (14,7%), Grčku (14,2%) i Bugarsku (12,7%).

Među pet najvećih europskih gospodarstava, četiri su zabilježile stope NEET-a iznad prosjeka EU: Italija (15,2%), Francuska (12,5%), Ujedinjeno Kraljevstvo (12,1%) i Španjolska (12%). U Hrvatskoj 10.6% mladih nisu zaplosleni niti se obrazuju.

Njemačka ima najnižu stopu, s 8,5% mladih klasificiranih kao NEET.

Osim Nizozemske (4,9%), među ostalim jakim zemljama su Island (5,0%), Švedska (6,3%), Norveška (6,8%), Malta (7,2%), kao i Irska i Slovenija (obje 7,6%).

Razlika između zemalja je zapanjujuća. Stopa u Turskoj je više od pet puta veća od one u Nizozemskoj. Mehmet Ozan Özdemir i njegovi kolege (2023.), akademici koji su analizirali podatke o NEET-u u Turskoj, sugerirali su da je razlika u vještinama jedan od glavnih uzroka visoke stope u Turskoj. 

“Čini se da postoji veliki jaz između vještina koje traži tržište rada i vještina koje studenti stječu na sveučilištima“, rekli su iz turskog odjela OECD-a za Euronews Business, objašnjavajući visoke stope nezaposlenosti među diplomiranim studentima.

Istraživanje OECD-a iz 2025. također ističe relativno nizak udio diplomanata u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) u Turskoj.

Razlika između spolova u stopama NEET-a je upečatljiva u nekim zemljama. U prosjeku u EU, 10% mladih muškaraca nisu zaposleni niti se obrazuju u usporedbi s 12,1% mladih žena. To je jednako razlici od 2,1 postotnih bodova (pp) ili 21%.

Tri zemlje su jasni izuzeci. U Turskoj je 15,8% mladih muškaraca ne rade niti se obrazuju u usporedbi s 36,4% mladih žena. To predstavlja razliku od 20,6 postotnih bodova, ili 130% više među ženama.

U Rumunjskoj su stope 14% za muškarce i 25,2% za žene – razlika od 11,2 boda, ili 80% više. U Češkoj je samo 3,9% mladih muškaraca nezaposleno ili se ne obrazuju u usporedbi s 13,3% žena. To je razlika od 9,4 postotna boda ili 241% više.

Od 32 zemlje, stopa NEET-a je zapravo viša među muškarcima nego među ženama samo u pet zemalja. To uključuje Švedsku, Finsku, Norvešku, Estoniju i Belgiju. Nordijske zemlje dominiraju ovim trendom.