Zašto bi Trumpovo bombardiranje iranske infrastrukture vjerojatno predstavljalo ratni zločin
Izjave o napadima na elektrane i mostove u Iranu otvorile su raspravu o mogućim ratnim zločinima, ali i o tome koliko je realno da američki dužnosnici snose pravne posljedice.
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana zaprijetio napadima na civilnu infrastrukturu u Iranu te je u ponedjeljak netočno tvrdio da se ti napadi ne bi smatrali ratnim zločinima zbog postupaka Irana, što je izazvalo novu zabrinutost oko mogućeg kršenja međunarodnog prava od strane SAD-a u Iranu, iako Trump i drugi dužnosnici vjerojatno neće snositi nikakve posljedice u skorije vrijeme. Trump je tijekom vikenda zaprijetio bombardiranjem elektrana i mostova u Iranu, upozorivši da bi zemlja mogla “živjeti u paklu” ako ne otvori Hormuški tjesnac te je u srijedu rekao da želi Irance “vratiti u kameno doba, gdje im je i mjesto”.
Na pitanje u ponedjeljak zašto napadi na infrastrukturu ne bi bili ratni zločin, Trump je ukazao na to da iranska vlada ubija tisuće ljudi, uključujući prosvjednike, nazvavši ih “životinjama” i tvrdeći da ih SAD “mora zaustaviti”.
Njegovi komentari ponovno su potaknuli zabrinutost među pravnim stručnjacima, nakon što je više od 100 stručnjaka za međunarodno pravo prošlog tjedna potpisalo otvoreno pismo izražavajući “duboku zabrinutost” da bi vojni potezi u Iranu i izjave javnih dužnosnika mogli predstavljati “potencijalne ratne zločine”.
Što kažu Ženevske konvencije
Ratni zločini predstavljaju kršenja međunarodnog prava, osobito kako su definirana Ženevskim konvencijama, koja zabranjuju neograničenu upotrebu nasilja ili neprijateljstva tijekom sukoba, uključujući uništavanje imovine kada to “nije opravdano vojnom nužnošću” te namjerne napade na “civilne objekte”, a napadi na civile smatraju se ratnim zločinima čak i kada su odgovor na zločine druge države.
Bijela kuća zasad nije odgovorila na zahtjev za komentar, no glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt ranije je izjavila da će Trumpova administracija “uvijek djelovati unutar okvira zakona”, iako je Trump u siječnju za The New York Times rekao da mu “međunarodno pravo nije potrebno” te da je ograničen samo “vlastitim moralom”.
Postoji nekoliko načina na koje bi Trump i drugi dužnosnici mogli biti pozvani na odgovornost za eventualne ratne zločine, uključujući kaznene postupke u drugim državama i budućim predsjedničkim administracijama, iako su pravni stručnjaci za Agence France-Presse izjavili da bi takvi postupci vjerojatno bili daleko u budućnosti.
Kada bi napadi bili smatrani ratnim zločinima?
Vojske smiju izvoditi napade na ciljeve “koji po svojoj prirodi, lokaciji, svrsi ili upotrebi učinkovito doprinose vojnim operacijama” i čije uništenje “donosi jasnu vojnu prednost”, kako navodi američko Ministarstvo obrane. To znači da napadi na civilnu infrastrukturu koja nema nikakvu taktičku vrijednost za vojsku nisu dopušteni. Situacija postaje složenija kada je riječ o infrastrukturi koja služi civilima, ali može koristiti i vojsci, poput elektrana koje opskrbljuju i civilno stanovništvo i vojne operacije. U takvim slučajevima vojske moraju procijeniti koliko je vojna korist “razmjerna” potencijalnoj šteti za civile te izbjegavati djelovanje koje je “nerazumno ili pretjerano”. Također moraju poduzeti mjere kako bi zaštitile civile od opasnosti. Pravni stručnjaci uglavnom smatraju da bi američki napadi na pretežno civilnu infrastrukturu, kakvima je Trump prijetio, vjerojatno kršili međunarodno pravo prema tim kriterijima. Trumpovo spominjanje “kamenog doba” sugerira da bi vojska ciljala objekte “naizgled zato što doprinose funkcioniranju modernog društva u Iranu, što je potpuno nepovezano s pitanjem doprinosa vojnim operacijama”, izjavio je profesor prava sa Stanforda Tom Dannenbaum za Agence France-Presse
Je li odmazda za iranske napade ratni zločin?
Trumpovo pozivanje na postupke Irana kao opravdanje za napade na civilnu infrastrukturu ne štiti SAD od toga da se ti napadi smatraju ratnim zločinima, čak i ako je Iran sam počinio ratne zločine. “Jedno od temeljnih načela međunarodnog prava jest da kršenje jedne strane ne opravdava kršenje druge strane”, rekao je Gabor Rona, direktor Projekta za pravo i oružane sukobe na Pravnom fakultetu Cardozo, za NPR. Pravni stručnjaci su na portalu Just Security istaknuli da postoje vrlo ograničeni uvjeti u kojima su napadi “odmazde”, koji bi inače kršili zakon, dopušteni kao krajnja mjera kako bi se druga strana prisilila da prekine vlastita kršenja međunarodnog prava. Takvi napadi ne smiju se provoditi u svrhu osvete, a Just Security navodi da je “teško zaključiti” da su ti uvjeti ispunjeni u slučaju Trumpovih prijetnji Iran
Jesu li Trumpove prijetnje već kazneno djelo?
Samo prijetnje napadima na infrastrukturu u Iranu mogle bi se same po sebi smatrati ratnim zločinom, ističu pravni stručnjaci, jer međunarodno pravo zabranjuje “prijetnje nasiljem” koje imaju za cilj “širenje terora među” civilima. “Teško je Trumpove drastične prijetnje razaranjem protumačiti drugačije nego kao namjeru širenja straha”, napisale su stručnjakinje za vojno pravo Margaret Donovan i Rachel VanLandingham na portalu Just Security.
Uz Trumpa, ministar obrane Pete Hegseth također se našao pod povećalom zbog zagovaranja upotrebe smrtonosne sile u Iranu, izjavivši u ožujku da će se SAD boriti “po vlastitim pravilima”. Pravni stručnjaci posebno su kritizirali njegovu izjavu da će vojska “nastaviti napredovati, bez milosti, bez poštede za neprijatelje”. Naredba “bez poštede” znači napadati neprijateljske vojnike čak i kada su ranjeni ili se predaju, a međunarodno pravo izričito zabranjuje “proglašavanje da neće biti poštede”. U otvorenom pismu objavljenom na Just Securityju, više od 100 pravnih stručnjaka navelo je da Hegsethova izjava “vjerojatno krši međunarodno humanitarno pravo kao i američki zakon o ratnim zločinima”
Hoće li Trump snositi posljedice ako počini ratni zločin?
Glavno tijelo za procesuiranje ratnih zločina je Međunarodni kazneni sud, no Trump i drugi američki dužnosnici ne bi se suočili s optužnicama pred tim sudom za eventualne postupke u Iranu jer ni SAD ni Iran nisu njegove članice. Ipak, postoji nekoliko načina na koje bi Trump, Hegseth ili bilo tko tko provede nezakonite napade mogao biti pravno odgovoran, uključujući posebne sudove osnovane za određene sukobe. U takvim slučajevima optužnice bi vjerojatno podigla neka druga država protiv SAD-a. Dužnosnici bi također mogli biti procesuirani unutar SAD-a zbog kršenja saveznog zakona koji zabranjuje ratne zločine, iako je Vrhovni sud presudio da Trump ne može kazneno odgovarati za službene radnje kao predsjednik. Pravni stručnjaci za Agence France-Presse navode da ne očekuju brze kaznene postupke, s obzirom na to da Trumpovo Ministarstvo pravosuđa neće procesuirati samo sebe, a nijedna druga država zasad nije pokazala spremnost za pokretanje međunarodnih optužbi. Međutim, ratni zločini ne zastarijevaju, što znači da bi posljedice ipak mogle uslijediti u budućnosti.
Alison Durkee, novinarka Forbesa (link na originalan članak)
