Evo tko zapravo plaća pogodnosti i dodatne bonuse koje uživaju korisnici elitnih kreditnih kartica
Kartičarske kuće sve više dodaju luksuzne pogodnosti najskupljim karticama, koje se tek manjim dijelom financiraju kroz članarine, dok se glavnina troškova prebacuje na sve ostale korisnike.
Amerikanci se osjećaju pesimistično kad je riječ o gospodarstvu. Ipak, unatoč negativnim okolnostima, građani s visokim primanjima i dalje troše kao nikada prije — a tvrtke koje izdaju kreditne kartice nude sve više pogodnosti kako bi ih privukle.
No, neki stručnjaci upozoravaju da ti dodatni bonusi za bogate povećavaju troškove za sve ostale, od trgovaca do običnih potrošača, piše CNN.
“Tvrtke koje izdaju kreditne kartice sve se više trude udovoljiti najbogatijim korisnicima,” rekao je Doug Kantor, glavni pravni savjetnik trgovačke udruge National Association of Convenience Stores (NACS). “One pokušavaju osigurati bogatima više nagrada – na račun svih drugih – prebacujući te troškove na sve ostale.”
Pritisak na trgovce
Ove godine su i American Express i JPMorgan Chase dodali luksuzne pogodnosti svojim najskupljim karticama s nagradama. Primjerice, Amex Platinum Card sada nudi kredit od 200 dolara za Oura prsten, dok Chase Sapphire Reserve omogućuje kredit do 500 dolara za boravke u luksuznim hotelima. Obje kartice nude i druge povlastice, poput pristupa VIP salonima u zračnim lukama.
No, nove pogodnosti prate i više godišnje članarine – Platinum sada stoji 895 dolara, a Sapphire Reserve 795 dolara. Ipak, godišnje naknade samo su dio načina na koji kartične kuće osiguravaju ono što oglašavaju kao “tisuće dolara ušteda” za korisnike.
Te nagrade financiraju se i iz naknada koje kartične kuće naplaćuju trgovcima svaki put kad netko plati karticom. Te se tzv. naknade za transakciju (swipe fees) sastoje od međubankovnih provizija, troškova obrade i drugih naknada koje trgovci moraju platiti kako bi mogli primati kartice.
Američko tržište ima najviše stope tih naknada na svijetu, a upravo se tim sredstvima “financiraju vrlo bogate nagrade”, rekao je Brian Riley, direktor kreditnih savjetodavnih usluga u Javelin Strategy & Research.
Kako bogati sve više koriste kartice s luksuznim nagradama, trošak koji trgovci plaćaju za njihovo prihvaćanje također raste – što ih prisiljava da biraju između nižih profita ili viših cijena za kupce.
To znači da čak i oni koji plaćaju gotovinom neizravno doprinose nagradama za elitne kartice. Istraživanje Joanne Stavins, glavne ekonomistice i savjetnice za politiku pri Federalnoj rezervnoj banci Bostona, pokazalo je da korisnici gotovine i debitnih kartica zapravo “subvencioniraju” korisnike kreditnih kartica, jer plaćaju iste cijene – ali bez pristupa nagradama.
“Sasvim je sigurno da su potrošači s višim primanjima ti koji najviše profitiraju”, rekla je Stavins.
Rastuća nejednakost u potrošnji
Razlika u potrošnji između kućanstava s visokim i niskim primanjima u SAD-u sve je veća. U rujnu je potrošnja kreditnim i debitnim karticama kućanstava s visokim primanjima porasla više od četiri puta brže od potrošnje onih s niskim prihodima, prema podacima Bank of America Institutea.
“Postoji jaz – i taj se jaz širi”, rekao je David Tinsley, glavni ekonomist u Bank of America Instituteu.
Gotovo polovica potrošnje američkih kućanstava dolazi od 10 posto onih s najvišim primanjima, što je najveći udio od 1989. godine.
Dok većina nisko i srednjeplaćenih radnika preferira plaćanje gotovinom ili debitnim karticama, većina kućanstava s godišnjim primanjima većim od 150.000 dolara (51%) preferira kreditne kartice, pokazali su podaci Federalnih rezervi za 2025. godinu.
Kako raste uporaba kreditnih kartica, tako su porasle i naknade za njihovo prihvaćanje. Od početka pandemije Covid-19, te su se naknade povećale gotovo 70 posto, navodi NACS, pozivajući se na podatke Nilsona.
Kako bi se tome suprotstavio, NACS lobira za zakon koji bi poticao konkurenciju i omogućio trgovcima odabir jeftinijih kartičnih mreža. Iako je prijedlog zakona iz 2023. dobio podršku nekih utjecajnih političara, poput sadašnjeg potpredsjednika JD Vancea, zakon nije napredovao i stručnjaci smatraju da u skorije vrijeme neće biti izglasan.
Prema Rileyu iz Javelin Strategy & Researcha, bez takvog zakona izdavatelji kartica udvostručuju ulaganja u premium kartice koje naplaćuju visoke godišnje naknade korisnicima, a trgovcima veće naknade za prihvat – iznimno profitabilan model u ekonomiji u kojoj bogati bilježe najbrži rast plaća i potrošnje.
