Gdje se u Europi najviše koristi gotovina?
Iako se upotreba gotovine smanjuje diljem Europe, u više od polovice svih plaćanja i dalje se koristi gotovina.
Kako se sve veći broj ljudi u Europi okreće digitalnim plaćanjima, udio gotovinskih transakcija opada, iako novčanice i dalje igraju značajnu ekonomsku ulogu.
U eurozoni je nešto više od polovice svih transakcija (52%) plaćeno gotovinom u 2024. godini, prema istraživanju ECB-a provedenom na 40.000 sudionika. Unatoč tome, taj je udio znatno niži kada se gleda vrijednost – iznosi 39% transakcija.
U 14 od 20 zemalja eurozone gotovina je najčešće korištena metoda plaćanja, a u otprilike polovici zemalja čini između 45% i 55% transakcija. Uspoređujući zemlje eurozone, korištenje gotovine kreće se od 22% u Nizozemskoj do 67% na Malti.
Južna i istočna Europa i dalje su posebno dominantne u korištenju gotovine, s Italijom koja bilježi ukupno 61%, Španjolskom 57% i Slovenijom 64%.
Sjeverna i zapadna Europa, uključujući Nizozemsku (22%), Finsku (27%), Luksemburg (37%), Belgiju (39%) i Francusku (43%), više su digitalizirane, a korištenje gotovine smanjuje se.
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Francuska je jedina nacija ispod prosjeka eurozone od 52%, dok je Njemačka nešto iznad toga, s 53%.
Hrvatska je iznad prosjeka eurozone s 55%.
“U Nizozemskoj postoje vrlo visoke stope usvajanja digitalnih metoda plaćanja poput beskontaktnog plaćanja debitnom karticom ili pametnim telefonom. Nizozemski potrošači beskontaktna plaćanja doživljavaju kao brža i praktičnija od, na primjer, gotovine ili tradicionalnih plaćanja debitnim karticama“, rekao je glasnogovornik nizozemske središnje banke za Euronews Business.
Glasnogovornik je također napomenuo da trgovci široko prihvaćaju i gotovinu i debitne kartice, što je dijelom posljedica relativno niskih naknada za trgovce i bankarskih kampanja za poticanje digitalnih plaćanja za male iznose.
Čini se da se ovi pokretači uglavnom odnose i na druge zemlje s nižom upotrebom gotovine.
Što se tiče vrijednosti, gotovina je imala udio od 39% u eurozoni, a varirala je od 17% u Nizozemskoj do 59% u Litvi.
Visoka ovisnost o gotovini, s više od 50% ukupne potrošnje u gotovini, vidljiva je ne samo u Litvi, već i u Slovačkoj (56%), Sloveniji (56%), Austriji (56%), Malti (54%) i Hrvatskoj (51%).
Italija (49%), Portugal (47%), Španjolska (45%), Irska (44%), Cipar (43%) i Grčka (42%) spadaju u srednji raspon prema vrijednosti.
U šest zemalja udio gotovine je 35% ili manje: Nizozemska (17%), Finska (28%), Luksemburg (29%), Njemačka (30%), Francuska (34%) i Belgija (35%).
Dok je Litva najviše rangirana, Latvija zauzima 36%, što pokazuje velike razlike čak i između susjednih zemalja.
Kartice dominiraju u plaćanjima iznad 50 eura
Njemačka se također jako razlikuje od Austrije u pogledu korištenja gotovine, unatoč kulturnim sličnostima. Novčanice su i dalje popularne u Austriji, dok Njemačka počinje prihvaćati digitalna plaćanja.
Ovi rezultati pokazuju da je, s obzirom na monetarnu vrijednost, gotovina i dalje važna u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi, dok se sjeverna i zapadna Europa puno više oslanjaju na digitalna plaćanja.
ECB je također utvrdio da je gotovina najčešće korištena metoda plaćanja za kupnje male vrijednosti, iako se kartice najčešće koriste za plaćanja iznad 50 eura.
Zašto ljudi koriste gotovinu?
Na pitanje o prednostima gotovine u usporedbi s plaćanjem karticama, ispitanici su naveli nekoliko razloga, poput “štiti privatnost“ (41%), “gotovina čini ljude svjesnijima svojih troškova“ (35%) i “gotovinske transakcije se odmah obračunavaju” (30%).
Dodatnih 28% ispitanika reklo je da koriste gotovinu jer se prihvaća u više situacija, dok je otprilike svaki peti spomenuo da je gotovina lakša ili brža. Samo 18% navelo je gotovinu kao sigurniju.
Kada je riječ o dobnim granicama, mlađi kupci se općenito osjećaju ugodnije s digitalnim metodama plaćanja. Podaci pokazuju da su potrošači mlađi od 40 godina koristili gotovinu za manje od 50% svojih transakcija, dok su osobe u dobi od 65 i više godina obavile 57% svojih plaćanja gotovinom.
