InterCapital obilježio pet godina od uvođenja ETF-ova. Rasli su brže od tržišta
Hrvatski investitori traže jednostavne proizvode, a to su pronašli i u ETF-ovima koje je Intercapital uveo prije točno pet godina. Tim povodom organizirali su događaj s panelom na kojem se raspravljalo o integraciji burzi, konkurencije u obliku digitalnih platformi, uvođenju kompleksnih financijskih instrumenata na hrvatsko tržište i drugim temama.
Tvrtka Intercapital obilježila je pet godina uvođenja svojih ETF-ova na hrvatskom tržištu. Riječ je o fondovima kojima se trguje na burzi. CROBEX10TR ETF u tom periodu porastao je 152 posto, dok je slovenski SBITOPTR ETF ostvario 271 posto. Za usporedbu, naveli su kako je S&P 500 u istom periodu porastao oko 100 posto, Nasdaq oko 120 posto, a ‘europska burza’ oko 80 posto. (Napomena za ulagače: ovakav uspjeh iznad prosjeka tržišta ne može se smatrati jamstvom uspješnosti u budućnosti)
Predstavljajući rezultate u srijedu u zagrebačkoj Uraniji, predsjednik Uprave InterCapital ETF-a Krešo Vugrinčić istaknuo je kako ove brojke jasno govore o kvaliteti kompanija u indeksima kojima trguje InterCapital ETF.
InterCapital trenutačno nudi pet ETF-ova
ETF-ovi uvršteni na Zagrebačkoj burzi danas čine devet posto ukupnog dioničkog prometa, a ukupna imovina pod upravljanjem narasla je na više od 140 milijuna eura.
“U samo pet godina domaće ETF tržište dosegnulo je razinu likvidnosti koja se može uspoređivati s mnogo većim europskim tržištima. Jasno je da investitori traže jednostavne, razumljive i lako dostupne investicijske proizvode” – kaže Vugrinčić.
Član Uprave Đivo Pulitika naglasio je kako je InterCapital u međuvremenu kompletirao cjelokupnu regionalnu ponudu dioničkih ETF-ova čime su postali regionalni lider u ponudi ETF-ova za investitore.
“Zaokružili smo paletu regionalnih dioničkih proizvoda uvođenjem rumunjskog BET-TRN ETF-a, koji je u svega tri godine ostvario prinos veći od 100 posto. Tako smo investitorima omogućili jednostavan pristup ključnim tržištima jugoistočne Europe” – rekao je Pulitika. Uz dioničke ETF-ove nude i ETF koji ulaže u rumunjske državne obveznice denominirane u eurima, a to su obveznice s najvišim prinosima u Europskoj uniji, te eurski novčani ETF kao najmanje rizičan proizvod.
O integraciji burzi, financijskim instrumentima, digitalnim platformama,…
U sklopu događanja održan je i panel “Razvoj i integracija regionalnih tržišta kapitala”, na kojem su sudjelovali zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić, osnivač i predsjednik Uprave HITA-Vrijednosnica Ivan Tadin i predsjednik Uprave InterCapital vrijednosnih papira Danijel Delač.
Govoreći o najavljenoj integraciji regionalnih burzi, Delač je rekao kako bi taj projekt mogao biti jako kompliciran, s obzirom da svaka država ima svog regulatora, svoj settlement sustav, neke imaju i svoje valute… To smatra i razlogom zašto se većina brokera nije odlučila za iskorak iz svojih država.
Dotaknuli su se i razvoja kompleksnih financijskih proizvoda poput futuresa, uz zaključak kako kao tržište još nismo na toj razini.
Na pitanje o stranim platformama kao konkurenciji, Tadin je rekao kako se protiv njih ne mogu boriti cijenom, ali mogu poznavanjem lokalnog tržišta, kvalitetom usluge i podrškom. Konkretno, kad se nešto neispravno dogodi, nekoga iz platformi je jako teško dobiti telefonom ili emailom, dok se do njih može lako doći, pa i fizički.
Dakako, osim legitimnih platformi, postoje i prevarantske. Staničić je rekla kako HANFA reagira čim uoči nešto sumnjivo, no nije lako. Prevaranti mijenjaju imena zastupnika, firmi i država pod kojima se predstavljaju, pa je dosta teško reagirati upozorenjima. Dodala je kako ljudi na te prevare padaju svaki dan i da edukacija može prevenirati dio prijevara, ali ne sve.
IT sektor fragmentiran
Složili su se da su za razvoj tržišta najvažniji kvaliteta proizvoda, a kako se radi o hrvatskim i regionalnim ETF-ovima koji objedinjuju dionice poznate ulagačima, oni stječu komparativnu prednost. Veliku važnost pridodali su i regulativama, kako hrvatskim tako i europskim, ali su zaključili kako je prvi korak svakako investicijski račun.
Događaj je zaključen razgovorom sa Svenom Marušićem, poduzetnikom i investitorom te operativnim partnerom Provectus Capital Partners. Govorio je o onome što najbolje poznaje i detektirao najveći problem domaće IT industrije – njenu fragmentiranost – od preko 50 tisuća IT-ovaca u Hrvatskoj većina kompanija zapošljava njih pet. Branši je, zaključio je, potrebno okrupnjivanje koje sa sobom donosi niz operativnih prepreka i rizika, ali je i jedini način da se stvori model kompanija koje oko sebe grade potrebni ekosustav i stvaraju potencijalne IT IPO-ove.
Kao fond trenutačno vide tri različite kategorije IT tvrtki u koje žele ulagati. Prva kategorija su kompanije koje razvijaju softver za naručitelje. Takve tvrtke uzdrmane su umjetnom inteligencijom i visokim kamatnim stopama, no to stvara i prilike za atraktivne ulaze ako se očekuje oporavak takvih kompanija. Druga kategorija su tvrtke na tržištu cybersecurityja, koje rastu lokalno i globalno. Treća kategorija su solution provideri – konzultanti i implementatori gotovih proizvoda. Ciljana tržišta trenutačno su im države bivše Jugoslavije, Rumunjska i Bugarska.
