Ovo su stope poreza na dohodak u Europi. Gdje je Hrvatska i tko plaća najviše u 2026. godini?
Porez na dohodak u Hrvatskoj plaća se stopama koje u najvišem slučaju mogu iznositi 33 posto. Euronews je objavio podatke Tax Foundationa koji otkrivaju kako je Hrvatska na 27. mjestu od 35 analiziranih država.
U većini europskih zemalja ljudi koji zarađuju više općenito plaćaju i veće poreze. No najviše stope poreza na dohodak za one u najvišim poreznim razredima znatno se razlikuju, uz jasnu podjelu između sjeverozapadne i istočne Europe – navodi Euronews.
Porezna pravednost važna je za svako društvo jer pokazuje plaćaju li građani poreze razmjerno svojim prihodima i imovini. U većini europskih zemalja sustav je progresivan: što više zarađujete, to je porezno opterećenje veće.
U Hrvatskoj 33 posto, europski prosjek 38,5
Najviše stope poreza na dohodak kreću se od 10 posto u Bugarskoj i Rumunjskoj do 60,5 posto u Danskoj u 2026., prema podacima Tax Foundationa. U Hrvatskoj najviša stopa iznosi 33 posto.
Osim Danske, najviše stope poreza na dohodak prelaze 50 posto u još šest zemalja: Francuskoj, Austriji, Španjolskoj, Belgiji, Portugalu i Švedskoj.
Najvišim stopama blizu toj razini izloženi su i porezni obveznici u Sloveniji i Nizozemskoj.
Prosječna najviša stopa poreza na dohodak u 35 europskih zemalja iznosi 38,5 posto. Među europskim članicama OECD-a taj prosjek raste na 43,4 posto. U 18 zemalja stopa prelazi 40 posto.
U devet zemalja najviša stopa kreće se između 40 posto i 48 posto: Irskoj, Njemačkoj, Italiji, Islandu, Luksemburgu, Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Grčkoj i Turskoj.
Među pet najvećih europskih gospodarstava najviša stopa varira od 45 posto u Ujedinjenoj Kraljevini do 55,4 posto u Francuskoj. Razlika je relativno velika i iznosi oko 10 postotnih bodova.
Nasuprot tome, uz Bugarsku i Rumunjsku, najviša stopa poreza na dohodak niža je od 25 posto u Moldaviji, Mađarskoj, Ukrajini, Gruziji, Češkoj i Estoniji.
Snažna regionalna podjela: Sjeverozapad vs. istok
Najviše stope poreza na dohodak pokazuju jasne regionalne obrasce. Općenito, nordijske i zapadnoeuropske zemlje imaju najviše granične stope, obično između 45 posto i 60 posto. Postoje i iznimke, poput Norveške, gdje je stopa nešto ispod 40 posto.
Većina istočnoeuropskih gospodarstava izvan EU-a zadržava niže najviše stope, iako se Turska ističe s oko 41 posto, čime se približava poreznim režimima srednje razine u EU-u. Srednja i istočna Europa, uključujući Balkan, također uglavnom primjenjuju niže stope. U nekim zemljama sustavi jedinstvene porezne stope (flat tax) pomažu da najviša stopa ostane relativno niska.
Porezne stope mijenjaju se s promjenama politika
Ove porezne stope nisu trajne jer ih vlade prilagođavaju u skladu s promjenama poreznih politika. Nekoliko zemalja ažuriralo je svoje najviše stope poreza na dohodak tijekom protekle godine, prema podacima Tax Foundationa.
„Vlade općenito mogu učinkovitije ostvarivati prihode koristeći granične porezne stope na nižem dijelu dohodovne raspodjele nego primjenom viših najviših stopa“, izjavio je Alex Mengden, analitičar globalnih politika u Tax Foundationu, u svom članku.
„To je zato što primjena više stope na određeni porezni razred negativno utječe na poticaj za ostvarivanje većeg ili manjeg dohotka samo kod pojedinaca u tom razredu, dok se istodobno prikupljaju prihodi od svih poreznih obveznika u višim razredima“, dodao je.
Danska je uvela novi porezni razred za prihode iznad 2,8 milijuna danskih kruna (375.000 eura), čime je podigla najvišu stopu s 55,6 posto na 60,5 posto.
Estonija je povećala svoju jedinstvenu stopu poreza na dohodak s 22 posto na 24 posto, dok je Slovačka uvela dva nova porezna razreda, podigavši najvišu stopu s 25 posto na 35 posto.
Suprotno tome, Finska je smanjila svoju najvišu stopu poreza na dohodak s 51,5 posto na 45 posto.
U 2025. godini samo je jedna od pet osoba u EU-u smatrala da se porezi plaćaju razmjerno prihodima i imovini „u velikoj mjeri“. Oko polovice ispitanika (51%) složilo se da je to slučaj „u određenoj mjeri“, pokazuje istraživanje Eurobarometra.
