Nama susjedna zemlja ne želi podizati dob za umirovljenje. “Stariji radnici već sad umiru za teškim strojevima”
Unatoč pritiscima ekonomista, talijanska vlada razmišlja o promjeni zakona koji odlazak u mirovinu povezuje s očekivanim produljenjem životnog vijeka. Žele zamrznuti dob za mirovinu na 67 godina.
Vlada premijerke Giorgije Meloni razmatra zamrzavanje dobi za odlazak u mirovinu u Italiji na 67 godina, potez za koji kritičari upozoravaju da bi mogao ponovno opteretiti državne financije, koje se poboljšavaju, ali su i dalje krhke.
Postojeći talijanski zakon o mirovinama povezuje zakonsku dob za odlazak u mirovinu s očekivanim produljenjem životnog vijeka, uz obaveznu reviziju svake dvije godine – i automatsko povećanje, ako je opravdano, piše Financial Times.
No, talijanski sindikati traže zaustavljanje tih automatskih povećanja i temeljitu reformu zakona o mirovinama, koji je usvojen tijekom krize državnog duga u Eurozoni kada je Rim nastojao vratiti povjerenje tržišta.
“Ako je dob za umirovljenje 67 godina, to je ogroman problem“, rekao je senator Lige Claudio Durigon, bivši tvornički radnik i sindikalni vođa, sada državni podtajnik za rad.
Durigon je istaknuo kako su neki stariji radnici umrli upravljajući teškim strojevima te da je povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom “okrutna politika prema radnicima“.
Njihovi zahtjevi dolaze u trenutku kada francuske i njemačke vlade potiču svoje građane da rade dulje zbog zabrinutosti oko održivosti mirovinskih sustava u uvjetima starenja stanovništva. Iako je zakonska dob za mirovinu u Italiji viša nego drugdje, njezina populacija opada najbržim tempom u Europi.
Povećanje troškova i duga
Krajnje desna stranka Liga, koja je dio vladajuće koalicije premijerke Giorgije Meloni, dugo je kritizirala odredbu zakona o mirovinama koja predviđa automatska povećanja te podupire zamrzavanje.
Dob za odlazak u mirovinu posljednji je put porasla 2019., prije pandemije covida-19 – kada je skočila za pet mjeseci, na 67 godina. Od 1. siječnja 2027. trebala bi porasti za dodatna tri mjeseca.
Ministar financija Giancarlo Giorgetti rekao je ranije ove godine da bi bio spreman prihvatiti dvogodišnje zamrzavanje, koje bi zaustavilo automatsku prilagodbu dobi za umirovljenje do 2029. Ministarstvo financija reklo je za Financial Times da je ideja još uvijek “u raspravi” te da će svaka odluka uzeti u obzir “ukupnu gospodarsku sliku”.
Neovisni parlamentarni ured za proračun Italije procijenio je da bi, ako se dob za umirovljenje zamrzne i deaktivira mehanizam automatske prilagodbe, troškovi mirovina porasli za 0,4 posto BDP-a do 2040. godine.
Također je navedeno da bi se omjer duga i BDP-a Italije popeo na 139 posto do 2031., što je sedam postotnih bodova više od trenutačnih prognoza za taj datum.
Ekonomisti kažu da bi svaki takav potez poslao opasnu poruku investitorima, koji su već uznemireni zbog francuskog duga, s obzirom na snažno protivljenje u toj zemlji reformi vlastite dobi za umirovljenje.
Melonina vlada stekla je priznanje investitora za fiskalnu disciplinu otkako je preuzela vlast krajem 2022., pomažući prošlog mjeseca da se razlika između prinosa na talijanske i njemačke 10-godišnje obveznice spusti ispod 0,8 postotnih bodova po prvi put od krize državnog duga u Eurozoni.
S otprilike 3,6 posto, troškovi zaduživanja Italije trguju se uglavnom u skladu s francuskima – što je obrat za gospodarstvo koje se prije smatralo sinonimom za fiskalnu rasipnost.
Populističke mjere
Agencija Fitch prošlog je tjedna podigla kreditni rejting Italije za jednu razinu, na BBB plus, navodeći “povećano povjerenje u talijansku fiskalnu putanju, potkrijepljeno rastućim iskustvom fiskalne razboritosti”.
No, Tito Boeri, bivši predsjednik Nacionalnog instituta za socijalno osiguranje Italije – koji upravlja mirovinskim sustavom – upozorio je da bi prekid veze između dobi za umirovljenje i očekivanog životnog vijeka teško opteretio putanju talijanskog duga.
“Ovaj je mehanizam vrlo dragocjen i ne bi ga trebalo mijenjati… inače će posljedice za talijanski javni dug biti prilično dramatične”, rekao je Boeri, danas profesor ekonomije na Sveučilištu Bocconi.
Unatoč relativno visokoj dobi za umirovljenje, samo 46 posto Talijana u dobi između 50 i 74 godine zapravo radi – što je jedna od najnižih stopa u Europi, zbog nekadašnje niske dobi za odlazak u mirovinu i programa prijevremenog umirovljenja.
S obzirom na to da se nacionalni izbori u Italiji približavaju 2027., analitičari strahuju da bi Melonina vlada mogla podleći iskušenju da prihvati populističke mjere koje je ranije izbjegavala.
