Zašto je i kako Turska od početka rata u Iranu prodala 52 tone zlata?
Turska prodaje zlato, Rusija i Poljska razmatraju slične poteze, dok Kina povećava rezerve, što zajedno snažno utječe na globalno tržište plemenitih metala i kretanje cijena.
Turska je od početka rata u Iranu prodala ili posudila oko 20 milijardi dolara u zlatu, u valu rasprodaje koji je pridonio najvećem mjesečnom padu cijene tog metala od 2008. godine.
Središnja banka Republike Turske prodala je 52 tone zlata između 27. veljače i 27. ožujka, prema analizi konzultantske kuće Metals Focus temeljene na službenim podacima, čime su neto zlatne rezerve pale na 440 tona, najnižu razinu u više od dvije godine.
Banka je u istom razdoblju ugovorila i zamjene (swapove) za oko 79 tona zlata, iznajmljujući poluge radi dodatnih prihoda i povećanja ponude na tržištu, što je dodatno pritisnulo cijene dok je pokušavala stabilizirati liru
Ukupna vrijednost prodaje i swapova iznosi gotovo 20 milijardi dolara prema trenutačnim cijenama, prema izračunima Financial Timesa.
Središnje banke “ruše” cijenu
Globalni energetski šok i širenje sukoba na Bliskom istoku potaknuli su sve veći broj zemalja, uključujući Rusiju i Poljsku, da razmotre prodaju zlata kako bi ojačale svoje valute ili poboljšale fiskalnu poziciju.
Turska središnja banka bila je među onima koje su također prodavale američke državne obveznice u nastojanju da podupru vlastitu valutu.
Iako su središnje banke godinama bile ključni pokretač rasta cijena zlata, koji je u siječnju dosegnuo rekord od više od 5500 dolara po unci, promjena u njihovu ponašanju nedavno je pritisnula cijene prema dolje, upozoravaju analitičari. Prošli mjesec cijene su pale za 11,5 posto, što je najlošiji rezultat u posljednjih 18 godina..
Turska središnja banka držala je između 60 i 70 posto svojih rezervi u zlatu, zbog čega je dio tih zaliha morala prodati ili zamijeniti kako bi osigurala potrebnu dolarsku likvidnost. Ulazak većih količina zlata na tržište može imati snažan utjecaj na cijene, iako se procjenjuje da banka trenutačno raspolaže dovoljnom likvidnošću te nema neposrednu potrebu za daljnjom prodajom.
Prodaja zlata naglašava odlučnost Turske da stabilizira liru, što je ključni element višegodišnje strategije suzbijanja inflacije, koja trenutačno iznosi 31 posto.
Neto međunarodne rezerve Turske gotovo su prepolovljene, na 46 milijardi dolara od početka rata u Iranu, prema procjenama Bürümcekçi Research and Consultinga temeljenima na službenim podacima.
Neki koriste priliku
Ovi potezi odražavaju i širu promjenu u upravljanju zlatnim rezervama središnjih banaka. Prošle godine neto kupnja zlata od strane središnjih banaka iznosila je oko 860 tona, što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.
Ove godine među poznatim prodavateljima, uz Tursku, nalazi se i Rusija, koja je u siječnju i veljači prodala 15 tona zlata. Poljska je također razmatrala prodaju dijela rezervi za financiranje obrane, iako je vlada odbila taj prijedlog.
Ipak, ne idu svi u istom smjeru. Narodna banka Kine u ožujku je kupila 160.000 unci zlata, što je najveća zabilježena kupnja u više od godinu dana. To bi moglo upućivati na strategiju iskorištavanja nižih cijena.
Sve više središnjih banaka pokazuje interes za zlato, no trend ide u oba smjera – dok jedni prodaju kako bi osigurali likvidnost, drugi koriste pad cijena za povećanje rezervi.
