Zbog rata na Bliskom istoku kompanije izgubile 25 milijardi dolara – najviše stradali Europa i jedan sektor
Europa i Azija posebno su pogođene zbog velike ovisnosti o bliskoistočnoj nafti, a analitičari upozoravaju da bi se posljedice uskoro mogle snažnije preliti na tržišta i zarade kompanija.
Rat između SAD-a, Izraela i Irana već je kompanije diljem svijeta stajao najmanje 25 milijardi dolara, a analitičari upozoravaju da najveći financijski udar tek dolazi. Dok nafta prelazi 100 dolara po barelu, a Hormuški tjesnac ostaje praktički blokiran, globalne kompanije suočavaju se s novim valom troškova, poremećajima opskrbnih lanaca i slabljenjem potrošnje.
Reutersova analiza korporativnih izvješća pokazuje da je najmanje 279 kompanija rat navelo kao razlog za hitne mjere zaštite poslovanja, od podizanja cijena i smanjenja proizvodnje do otkazivanja dividendi, prisilnih odmora za radnike i traženja državne pomoći.
Kriza dolazi u trenutku kada se globalno gospodarstvo još oporavlja od pandemije i posljedica rata u Ukrajini, a mnoge kompanije upozoravaju da se poslovno okruženje ponovno dramatično pogoršava.
“Ovakav pad industrije usporediv je s globalnom financijskom krizom”, rekao je izvršni direktor Whirlpoola Marc Bitzer nakon što je kompanija prepolovila godišnju prognozu i suspendirala dividendu.
Prebacivanje troškova na kupce
Najveći problem trenutačno su energija i sirovine. Iranska blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, uzrokovala je eksploziju cijena transporta i ozbiljne poremećaje u opskrbi ključnim materijalima poput aluminija, polietilena, helija i gnojiva.
Posebno su pogođene europske i azijske kompanije zbog velike ovisnosti o bliskoistočnoj nafti i gorivu.
Najveći račun zasad plaća zrakoplovna industrija. Aviokompanije su već prijavile gotovo 15 milijardi dolara dodatnih troškova jer su se cijene avionskog goriva gotovo udvostručile.
No posljedice se brzo šire i na druge sektore. Toyota očekuje udar od 4,3 milijarde dolara, dok Procter & Gamble procjenjuje da će joj profit pasti za milijardu dolara. McDonald’s je upozorio da rast cijena goriva i logistike već ozbiljno pogađa potrošače s nižim primanjima.
Kompanije sada pokušavaju dio troškova prebaciti na kupce. Gotovo 40 velikih industrijskih i kemijskih kompanija već je najavilo nova poskupljenja zbog skupljih petrokemijskih sirovina.
Njemački Continental očekuje najmanje 100 milijuna eura dodatnih troškova samo u drugom kvartalu, dok Newell Brands procjenjuje da svaki rast cijene nafte od pet dolara po barelu kompaniji donosi dodatnih pet milijuna dolara troškova.
Pad dobiti kompanija
Ipak, najveći problem za tržišta možda još nije vidljiv. Zarade kompanija u prvom kvartalu uglavnom su ostale stabilne, no analitičari upozoravaju da se pravi efekt rata tek počinje prelijevati u poslovne rezultate.
Goldman Sachs upozorava da će europske kompanije već od drugog kvartala sve teže prebacivati rast troškova na kupce, dok UBS bilježi snažno pogoršanje očekivanja za sektore poput automobilske industrije, telekoma i robe široke potrošnje.
U Japanu su analitičari od kraja ožujka gotovo prepolovili procjene rasta dobiti kompanija.
Za investitore je to novi podsjetnik koliko su globalna tržišta i dalje ranjiva na geopolitičke šokove. A za kompanije još jedan dokaz da je era jeftine energije i stabilnih opskrbnih lanaca završila.
