Posljedice afričke svinjske kuge: Gladni nećemo biti, samo ćemo imati više svinjetine iz uvoza
Nije vrijeme za paniku i širenje teorija zavjere nego za disciplinu i sustavno provođenje propisanih biosigurnosnih mjera i preporuka.
Posljednjih dana aktualno je širenje afričke svinjske kuge te se svinjogojstvo ponovo našlo na naslovnicama svih medija, a pitanja koja zanima većinu građana je hoćemo li ostati bez mesa i kakav će biti utjecaj na cijene svinjskog mesa i mesnih prerađevina. A bitan je i utjecaju ove krize na poljoprivredu i svinjogojsku proizvodnju.
Kako nisam veterinar, epidemiolog i ne radim sa svinjogojcima ne mogu komentirati kako je došlo do bolesti, kako se bolest širi, ali ono što mogu reći na temelju praćenja stanja svinjogojske proizvodnje širom EU, borimo se sa opasnom „beštijom“, virusom koji se brzo širi, jako je zarazan, a ova bolest nije preskočila gotovo ni jednu zemlju Unije. Snažno se proširila i u Kini najvećem svjetskom proizvođaču svinjetine, a prenesena je i na daleke otoke Atlantskog i Tihog oceana. Za bolest nema lijeka i nema cjepiva. Jedino što preostaje u borbi s ovom bolesti je bezuvjetno i strogo poštivanje svih pravila koje Ministarstvo poljoprivrede propisuje. Stoga u prevenciji i sprječavanju širenja jedino ostaje primjena strogih biosigurnosnih mjera pri držanju i uzgoju svinja, depopulacija pri pojavi infekcije te sigurna i žurna dijagnostika. Važno je ponoviti da je bolest bezopasna za ljude, ali teško ju je iskorijeniti i ostavlja snažne gospodarske, ali i društvene probleme.
Svjedoci smo i sada često neozbiljnog populističkog pristupa, nažalost kroz društvene mreže šire se teorije zavjere. No ono što nam sada treba je autoritet znanja iz institucija, donošenje brzih ali mirnih i promišljenih odluka, a posebno disciplinirana provedba svih propisanih mjera. Na terenu među proizvođačima treba biti stalno prisutan sa informiranjem i edukacijom, razgovorom ali na kraju i sa strogim kontrolama i kaznama za kršitelje propisa. Nije dovoljno bitku voditi sa domaćim svinjama na farmama i gospodarstvima. Naši poljoprivredni proizvođači moraju vidjeti kako se vodi bitka i u šumama sa divljim svinjama. Populacija je jako narasla, nalaze se svugdje, dolaze na naša polja, u sela i gradove. Naši proizvođači se stalno suočavaju sa situacijama da se radije štite divlje životinje nego njihov urod i njihove životinje. Radije štitimo vrane, čagljeve, vukove, muflone koji ugrožavaju razne vrste poljoprivredne proizvodnje, nego našu proizvodnju. To je svima neshvatljivo.
Također se moramo zapitati zašto stalno popuštamo i toleriramo nelegalnu i neregistriranu proizvodnju u svinjogojstvu te prometu i preradi proizvoda na bazi svinjskog mesa. ( nije to samo slučaj u svinjogojskoj proizvodnji, poljoprivreda nam je prepuna sive ekonomije op. a.). Svi to znamo, svi kupujemo bez računa, svi se pravimo da je to u korist malih proizvođača. Što uopće nije istina jer ih na taj način ne usmjeravamo da uče, razvijaju se na temeljima koji su nužni kako bi mogli koristiti EU fondove, financirati se, širiti i napredovati.
No, vratimo se na svinjogojstvo. Ova epidemija biti će veliki udarac za sva pogođena gospodarstva, svima drugim proizvođačima će biti povećani troškovi, biti će im otežan promet, prerada i pristup tržištu.
Mi smo već prethodnih godina imali značajno smanjenje svinjogojske proizvodnje. U razdoblju od 2014. do 2020. ta proizvodnja je bila oko 1 100 000 svinja.
Na milijun svinja pali smo 2020. godine, da bi smo krajem 2024. imali 873 600 svinja. U pet godina pad je bio 13%. Sada možemo očekivati dodatni pad za 5 posto i to ako se situacija brzo smiri i uspijemo spriječiti prodor u velike farme, a to je gotovo nemoguće ako oko njih neobuzdano pleše virus ASK.
Iako nam je svinjogojska proizvodnja oslabila ona ipak još uvijek čini oko 12 posto u otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda. Svinjogojske farme imaju svi veliki poljoprivredni sustavi i u njihovim proizvodnim planovima je bila daljnja gradnja i širenje kapaciteta u svinjogojstvu.
Sve institucije, cijeli sustav sada treba djelovati odlučno da se iskorijeni ASK, proizvođači od države trebaju dobiti adekvatnu pomoć ( i to oni koji su u regularnim evidencijama). Tada možemo očekivati relativno brzi oporavak u svinjogojstvu jer je to proizvodnja koja se relativno brzo i lakše može oporaviti od nekih drugih poljoprivrednih proizvodnji.
Za to vrijeme naše tržište će se opskrbljivati iz uvoza još više nego do sada kada smo bili samodostatni oko 42 posto. Cijene su za sada na globalnom i EU tržištu uglavnom stabilne sa minimalnim stopama rasta. Mi smo u kolovozu imali samo 1 posto rasta u odnosu na prošlu godinu, a bilo je ove godine i razdoblja pada oko 7%.
EU je veliki proizvođač i izvoznik svinjskog mesa i nećemo ostati bez svinjetine, za sada je cijena EU viša nego su cijene konkurenata iz Kine, Brazila, Meksika na globalnom tržištu, tako da ne bi trebali očekivati povećanje cijena.
Svinjska kuga diljem Europe se probudila i učinit će puno štete, a pobijedit će je oni koji su disciplinirani, odlučni u provođenju mjera i dosljedni. Primjere imamo i u Danskoj, Belgiji i drugim EU zemljama. Na nama je kako ćemo to brzo uspjeti i s koliko žrtava. No sigurno nećemo ostvariti uspjeh šireći teorije zavjere i jeftini populizam.
Autorica Zvjezdana Blažić je konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju
