Franjo Dodić: Najtraženiji su zlatno prstenje s dijamantima, zlatne naušnice i ogrlice
Zlatarna Dodić biznis je obitelji koja se već 55 godina bavi zlatom i nakitom. Danas zapošljavaju gotovo 100 ljudi i vode sedam poslovnica. Franjo Dodić, jedan od dva unuka osnivača tvrtke, za Forbes Hrvatska razgovarao je o procesu proizvodnje i nabave zlata i nakita, potražnji u Hrvatskoj i drugim temama. Njegov brat Filip Dodić jedan je od vodećih hrvatskih draguljara, zanimanja koje ima sve manje predstavnika.
Cijena zlata zadnjih godina kontinuirano raste. Kako se to odrazilo na potražnju za zlatom i nakitom? Kakvi su vaši poslovni rezultati?
Potražnja za zlatnim nakitom u Hrvatskoj i dalje je vrlo stabilna, a u našem slučaju iz godine u godinu bilježimo rast. Zlato je tradicionalno percipirano kao vrijednost koja traje, no u razdobljima tržišne nesigurnosti i rasta cijene plemenitih metala ta se percepcija dodatno pojačava. Kupci sve češće na nakit ne gledaju isključivo kao na estetski ili emotivni predmet, već i kao na oblik dugoročne vrijednosti. Bilježimo i rast prodaje artikala višeg cjenovnog ranga. Na to je dijelom utjecao porast vrijednosti osnovne sirovine, ali i jačanje percepcije našeg brenda na tržištu. Kupci danas sve više traže sigurnost, povjerenje i stručnost, osobito kada ulažu u vrijednije komade nakita. U tom smislu, obiteljska tradicija, vlastita proizvodnja, iskustvo u zlatarstvu i odnos s kupcem je ono što čini razliku.
Koliko ljudi zapošljavate i gdje sve imate poslovnice?
Zlatarna Dodić danas zapošljava 99 ljudi, uključujući zaposlenike u proizvodnji, uredu i prodajnim mjestima. Od tog broja 72 posto čine žene. One su zastupljene u svim segmentima poslovanja – od proizvodnje i prodaje, preko robnog dijela, do upravljačkih funkcija. Neki su zaposlenici s nama od naših samih početaka, što smatramo jednim od najvažnijih pokazatelja stabilnosti, povjerenja i kulture koju gradimo.
Danas imamo sedam fizičkih poslovnica: četiri u Zagrebu, dvije u Splitu i jednu u Rakovici. Uz njih, sve važniji dio poslovanja postaje i naš webshop koji interno promatramo kao osmo prodajno mjesto. Online prodaja nakita kontinuirano raste i kupci sve više pokazuju spremnost istražiti, odabrati i kupiti vrijedan komad nakita digitalnim putem.
Većinu nakita s dragim kamenjem sami proizvode
Zašto ste jednu otvorili baš na Plitvičkim jezerima? Slučajnost ili je to dobra lokacija za prodaju nakita?
Otvaranje poslovnice u Rakovici nije bilo slučajno. Plitvice Mall je obiteljska investicija i nalazi se na strateški vrlo zanimljivoj lokaciji, u neposrednoj blizini jednog od najposjećenijih turističkih područja u Hrvatskoj. U tom je kontekstu bilo prirodno da ondje otvorimo i poslovnicu Zlatarne Dodić. Ta se poslovnica razlikuje od naših prodajnih mjesta u Zagrebu i Splitu jer odgovara drugačijem tipu kupca i drugačijoj dinamici lokacije. Ondje se susreću turisti, prolaznici i lokalno stanovništvo, pa smo i asortiman prilagodili upravo takvom okruženju. U ponudi je veći naglasak na tradicijskom nakitu, srebru te zlatnim komadima. Turisti često traže uspomenu koja ima lokalni karakter i trajnu vrijednost, dok lokalnim kupcima želimo ponuditi kvalitetan izbor nakita bez potrebe odlaska u veće gradove.
Što sve imate u ponudi u svojim zlatarnicama? Koliko nakita sami proizvodite, a koliko ga nudite od drugih proizvođača?
U našoj ponudi nalazi se nakit od 14-karatnog i 18-karatnog zlata te platine, a asortiman pokriva sve glavne kategorije nakita – od naušnica, narukvica, ogrlica, privjesaka i lančića, do prstenja. Iako nudimo širok izbor klasičnog zlatnog nakita, ono po čemu se mi razlikujemo jest segment nakita s dragim kamenjem, koji je velikim dijelom proizveden u našoj radionici. To se osobito odnosi na zaručničko prstenje s dijamantima i dragim kamenjem u boji. Više od 80 posto naše prodaje nakita od 18-karatnog zlata s dragim kamenjem čine upravo artikli iz vlastite proizvodnje, što nam je vrlo važan pokazatelj povjerenja kupaca u naš dizajn, izradu i stručnost.
Osim zlata, u nekoliko naših zlatarni dostupno je i srebro, no u znatno manjem opsegu u odnosu na zlatni nakit. Ponudu prilagođavamo lokaciji, profilu kupaca i prigodama zbog kojih najčešće dolaze u naše poslovnice. Uz samu prodaju nakita, kupcima nudimo i dodatnu razinu stručnog savjetovanja. Prvi smo u Hrvatskoj počeli nuditi individualne sastanke s draguljarom jer smo prepoznali da na tržištu postoji potreba za osobnijim, educiranijim pristupom pri odabiru vrjednijeg nakita, osobito zaručničkog prstenja i ostalih komada s dragim kamenjem. Takav pristup kupcima omogućuje da bolje razumiju što kupuju, kako odabrati dragi kamen, izradu i dizajn te kako donijeti sigurnu i informiranu odluku.
Zlatarstvo je danas kombinacija vlastite proizvodnje i pažljivo odabranog asortimana provjerenih dobavljača. Šira javnost često nije upoznata s time da se velik dio zlatnog nakita na hrvatskom tržištu uvozi iz drugih zemalja. To je standardna praksa u industriji, a svaka ozbiljna zlatarska kuća odgovorna je za to da pažljivo bira dobavljače i kontrolira kvalitetu artikala koje stavlja u prodaju. Mi već dugi niz godina surađujemo s istim, provjerenim dobavljačima, no bez obzira na to je li riječ o nakitu iz naše radionice ili o onome koji dolazi od partnera, iza svakog artikla koji se nalazi u našoj ponudi stojimo svojim imenom i jamčimo za njegovu kvalitetu.
Najisplativiji artikli koje sami proizvodu
Što je najtraženije? Što je za vas najisplativije?
Ako govorimo o segmentu nakita s dragim kamenjem, najtraženiji su zaručnički prsteni s dijamantima. Naša velika prednost u tom segmentu je da u timu i vlasničkoj strukturi imamo jednog od vodećih draguljara u Hrvatskoj, mog brata Filipa Dodića. Njegovo znanje i iskustvo daju dodatnu razinu kredibiliteta cijelom procesu. Kod klasičnog zlatnog nakita, najprodavanije kategorije su zlatne naušnice i ogrlice. To su komadi koji se kupuju za različite prigode – od rođendana, krštenja i obljetnica do osobnih poklona i zato imaju vrlo široku publiku.
Kada je riječ o poslovnom modelu, najisplativiji su nam artikli koje proizvodimo u vlastitoj radionici zbog prednosti vertikalne integracije. Manje ovisimo o vanjskim dobavljačima, nemamo dodatne marže u svakom koraku lanca i možemo izravno utjecati na učinkovitost, kvalitetu i konačnu vrijednost proizvoda.
Možete li izdvojiti neki poseban komad nakita?
Teško nam je izdvojiti jedan konkretan komad jer smo ponosni na svaki nakit koji izađe iz naše radionice. No ono što bismo ipak istaknuli nije jedan najskuplji ili najraskošniji komad, nego sve veći broj custom made narudžbi. To nam je posebno važno jer pokazuje da nas kupci prepoznaju kao zlatarnu kojoj mogu povjeriti izradu nakita s osobnom pričom. Često su to rekreacije nekih starih komada koje su stranke izgubile ili ih podsjećaju na neko prošlo razdoblje ili drage osobe, a za njih nose veliku sentimentalnu vrijednost.
Po čemu se razlikuju dobri od loših draguljara?
Mislim da je to dijelom i subjektivno pitanje jer kupci različito doživljavaju uslugu. No ono što je za nas važno jest da svaki kupac osjeti da je dobio stručan, iskren i individualan pristup. Dobar draguljar, prije svega, nikada ne prestaje učiti. To je posao u kojem su iskustvo i praksa iznimno važni, ali jednako su važne i kontinuirana edukacija, poznavanje materijala, rad u radionici, analiza kamenja pod mikroskopom, razumijevanje trendova itd. Draguljar ne smije biti samo prodavač, nego stručnjak koji kupca može voditi kroz proces i pomoći mu da donese informiranu odluku. Važan element su i certifikati, odnosno potvrde autentičnosti plemenitih metala i dragog kamenja. Oni kupcu daju dodatnu sigurnost i jasnoću o tome što kupuje.
Posao draguljara traži puno znanja i strpljenja
Koliki je interes mladih za zanimanjem draguljara? Koliko školovanja i prakse takvo zanimanje zahtijeva?
Na hrvatskom tržištu nema mnogo draguljara, barem ne onih koji su javno prepoznati ili formalno profilirani isključivo kroz to zanimanje. Riječ je o vrlo specifičnoj struci koja traži puno znanja, strpljenja, preciznosti i iskustva, pa se takav kadar ne stvara brzo. Školovanje je važno jer daje temelj, no u ovom poslu praksa je presudna. Draguljar se ne postaje samo kroz teoriju, nego kroz sate i sate provedene u radionici, uz mikroskop, uz stvarne komade nakita i uz konkretne izazove koje svaki pojedini materijal ili dizajn nosi. U našem slučaju imamo sreću što Filip svoj posao shvaća iznimno ozbiljno. Kod njega nema prostora za improvizaciju ili površnost, što je u ovom poslu ključno. Draguljar radi s materijalima visoke vrijednosti, ali i s velikim očekivanjima kupaca, pa svaka odluka mora biti promišljena.
Što se u poslu draguljara/zlatara promijenilo u odnosu na razdoblje prije 10, 20, 50 i više godina?
Najveća promjena je u tome što je danas sve manje klasičnih zanatlija, dok je tehnologija istovremeno jako napredovala. Nekada se gotovo sve izrađivalo ručno, od početnog oblikovanja do završne obrade. Danas je proizvodni proces značajno moderniziran i u njega su ušli digitalni alati koji skraćuju pripremu, ubrzavaju određene faze rada i omogućuju veću preciznost. Primjerice, digitalni dizajn i suvremene tehnologije izrade omogućuju da kupcu puno jasnije prikažemo kako će neki komad izgledati prije same proizvodnje. To je posebno važno kod personaliziranog nakita jer kupac može bolje razumjeti proporcije, oblik i finalni izgled komada. S druge strane, nama to omogućuje učinkovitiju pripremu i bolju kontrolu procesa.
Proizvodnja je danas brža i organiziranija nego prije. U kraćem vremenu moguće je izraditi veći broj artikala, a tehnologija nam pomaže da budemo precizniji i učinkovitiji. Međutim, unatoč digitalizaciji, ljudski faktor je i dalje ključan. Znanje zlatara, iskustvo draguljara, osjećaj za materijal, završna obrada, kontrola kvalitete i procjena svakog detalja i dalje ovise o čovjeku. Promijenio se i odnos kupaca prema nakitu. Danas su kupci informiraniji, više istražuju, uspoređuju i očekuju transparentnost. Žele znati što kupuju, kakva je kvaliteta metala, kako se komad izrađuje i zašto ima određenu vrijednost. To od zlatara i draguljara traži višu razinu komunikacije i edukacije nego ranije. Zato bih rekao da je zlatarstvo danas spoj tradicije i suvremene tehnologije. Tehnologija je promijenila način na koji pripremamo i organiziramo proizvodnju, ali nije zamijenila zanatsko znanje.
Gdje su hrvatski draguljari i zlatari u odnosu na konkurenciju iz drugih država? Tko je na dobrom glasu i na čemu mogu zahvaliti takav imidž?
Hrvatski draguljari i zlatari po znanju i stručnosti mogu biti potpuno usporedivi s kolegama iz drugih zemalja. Danas su edukacija, stručna usavršavanja i pristup međunarodnim institutima dostupni svima koji žele ulagati u znanje i kvalitetu. I mi smo tu priliku iskoristili jer vjerujemo da se u ovom poslu ne može osloniti samo na tradiciju, nego se mora kontinuirano učiti, pratiti standarde i razvijati stručnost. Kada govorimo o draguljarstvu, znanje i ekspertiza nisu nužno vezani uz zemlju iz koje netko dolazi. Dobar draguljar može biti u Hrvatskoj, Italiji, Belgiji, Švicarskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji ako ulaže u edukaciju, praksu, tehnologiju i visoke standarde kvalitete. Razlika se češće vidi u veličini tržišta, tradiciji prezentacije i načinu na koji je cijela industrija pozicionirana prema javnosti.
Primjerice, Italija tradicionalno ima snažan imidž u segmentu dizajna i zlatarske industrije, Švicarska se često povezuje s luksuzom, preciznošću i visokim standardima, dok su gradovi poput Antwerpena globalno poznati po dijamantima i trgovini dragim kamenjem. U Hrvatskoj je situacija drugačija. Kod nas ne postoji toliko razvijen koncept velikih draguljarnica u glavnim shopping ulicama, luksuznim četvrtima ili na reprezentativnim gradskim trgovima, kakav se često viđa u inozemstvu. Zbog toga dio javnosti možda i nema percepciju da draguljarstvo u Hrvatskoj postoji. No to ne znači da znanja i kvalitete nema, samo je industrija manje vidljiva.
