Zašto je Warren Buffett neočekivani dobitnik japanskih tržišnih previranja

Berkshire Hathaway izgradio je velike udjele u japanskim trgovačkim kućama, čije su dionice u snažnom uzletu usred rasprodaje japanskih državnih obveznica i inflacijskih pritisaka.
Japan prolazi kroz gospodarski uragan. Državne obveznice bilježe povijesnu rasprodaju, a jen ubrzano slabi dok ulagače hvata panika zbog fiskalnog poticaja i predloženih poreznih rezova premijerke Sanae Takaichi. U posljednjih deset dana prinosi na 40-godišnje japanske državne obveznice premašili su četiri posto, razinu koja nije zabilježena za dugoročne japanske obveznice već tri desetljeća. Za kreatore politika u Tokiju kriza se polako zahuktava. No za Berkshire Hathaway ovaj je kaos bio dobar za poslovanje.
Konglomerat sa sjedištem u Omahi u saveznoj državi Nebraska ima velike vlasničke udjele u pet velikih japanskih trgovačkih kuća, poznatih kao “sogo shosha” (ili “opće trgovačke kompanije”): Mitsubishi, Mitsui, Itochu, Marubeni i Sumitomo. Dionice tih, ali i drugih japanskih kompanija snažno rastu dok japanska središnja banka podiže kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju nakon godina deflacije. U posljednja tri mjeseca Marubeni je porastao za više od 30 posto, dok je Sumitomo u plusu za više od 40 posto. Usred volatilnosti proteklog tjedna, svih pet dionica zabilježilo je rast između 3 i 11 posto. Japanski burzovni indeks Nikkei 225 pao je oko tri posto u posljednjih pet trgovinskih dana, ali je u posljednjih šest mjeseci porastao 33 posto, u usporedbi s rastom od osam posto za američki indeks S&P 500.
Ulaganje donijelo 24 milijarde dolara
Berkshire je prvi put uložio u pet trgovačkih kuća u srpnju 2019., potrošivši ukupno 6,5 milijardi dolara kako bi stekao 5-postotne udjele u svakoj od njih. Između 2023. i prošle godine uložio je dodatnih 7,3 milijarde dolara, povećavši veličinu svojih udjela. Ukupno izdvojenih 13,8 milijardi dolara danas vrijedi oko 38 milijardi dolara – dobit od oko 24 milijarde dolara. “Sogo shosha” pritom su i snažni generatori gotovine: Berkshire je u prošlogodišnjem pismu dioničarima naveo da u 2025. očekuje oko 812 milijuna dolara prihoda od dividendi iz japanskih ulaganja. Ti su prinosi više nego dovoljni za pokrivanje troška kamata na Berkshireov dug denominiran u jenima (135 milijuna dolara prošle godine), koji je preuzet kako bi se financirala ulaganja. Ova investicija utjelovljuje Buffettovu pronicljivu kupnju: dug u jenima koji je podignuo kako bi stekao udjele košta manje od jedan posto godišnje, dok su trgovačke kuće isplaćivale dividende od oko četiri posto godišnje.
Učinak Buffettovih ulaganja u “sogo shosha” predstavlja svijetlu točku za Berkshire dok prolazi kroz razdoblje tranzicije nakon planiranog umirovljenja njegova glavnog izvršnog direktora, osnivača i najvećeg pojedinačnog dioničara Warrena Buffetta krajem prosinca. (bogatstvo devedesetpetogodišnjaka koji ostaje predsjednik uprave, procjenjuje se na 143,6 milijardi dolara.) Dionice Berkshirea porasle su 11 posto u 2025., u usporedbi s rastom od 18 posto za S&P 500, dok su ulagači propitivali budućnost konglomerata bez njegova karizmatičnog osnivača i njegova investicijskog instinkta.
Odlazak i prijenos vlasti
Posljednjih godina Berkshire, koji ima velike udjele u američkim bankama, osnovnim potrošačkim proizvodima i oko 380 milijardi dolara u gotovini i ekvivalentima, uglavnom je propustio procvat umjetne inteligencije, izuzev ulaganja u dionice poput Applea i Amazona.
U konačnici, japanska ulaganja čine tek oko četiri posto tržišne kapitalizacije Berkshirea od 1000 milijardi dolara. John Boyar, ulagač u Berkshire i voditelj istraživačke kuće Boyar Value Group, kaže da ga više zaokuplja prijelaz vodstva na novog glavnog izvršnog direktora Grega Abela nego uspjeh ili neuspjeh bilo kojeg pojedinačnog ulaganja. “Prava je briga kakav će učinak Abelova era imati na dionicu i na Berkshireovu kulturu”, kaže Boyar, koji i dalje ostaje optimističan prema dionici. Najnovije objave burzovnih podataka otkrile su Abelov prvi veliki potez kao direktora: povlačenje iz 28-postotnog udjela (7,7 milijardi dolara) u Kraft Heinzu, jedne od rijetkih Buffettovih pogrešaka u alokaciji kapitala.
Posljednjih tjedana japanski ulagači gledaju na “sogo shosha” kao na sigurne luke usred poremećaja na tržištu obveznica. Dok tvrdokorna inflacija pogađa potrošače i prisiljava vladu na podizanje kamata, velike trgovačke kuće posjeduju stvarnu imovinu – energiju, metale, hranu – što im omogućuje da izdrže rast cijena sirovina. Te japanske kompanije, čija ukupna tržišna vrijednost iznosi oko 440 milijardi dolara, dodatno profitiraju od slabljenja jena jer zarađuju milijarde u američkim dolarima, a rezultate iskazuju u jenima; sama valutna konverzija dodatno povećava dobit. “Ono što je kočilo japanske dionice bila je deflacija, odnosno činjenica da cijene imovine nisu rasle”, kaže James Bianco, makroekonomski strateg. “Sada to imaju. Taj vjetar u leđa više ne postoji.”
Znali iskoristiti priliku
Nekada skeptičan prema Japanu, Buffett je zavolio “sogo shosha” kada je shvatio kolika su povoljna kupnja, jer su se u jeku pandemije trgovale ispod svoje neto vrijednosti imovine. “Jednostavno smo pogledali njihove financijske izvještaje i ostali zapanjeni niskim cijenama njihovih dionica”, prisjetio se Buffett u prošlogodišnjem pismu dioničarima. U njima je vidio i srodni duh: trgovačke kuće, sa svojim razgranatim i diverzificiranim poslovima koji obuhvaćaju sirovine, logistiku, proizvodnju i financije, odražavaju Berkshireov vlastiti konglomeratski model.
Ipak, Berkshireova strategija nije bez rizika. Ako se putanja rasta kamata u Japanu dodatno zaoštri, smjer kretanja jena mogao bi se promijeniti, čime bi se smanjio dio dobiti koji proizlazi iz valutne konverzije. Osim toga, trgovačke kuće i dalje su izložene stvarnom gospodarstvu i oscilacijama cijena roba.
Na koncu, kaže Boyar, ulagači u Berkshire uspjeh japanske strategije promatrat će kroz prizmu onoga što slijedi. “Ulagače više zanima hoće li se slične prilike pojavljivati i ubuduće, ovisno o tome hoće li ljudi i dalje željeti poslovati s Berkshireom.”
John Hyatt, novinar Forbesa