Dok Hrvatsku čeka gradnja gigantskog data centra, neke države ograničavaju gradnju jer previše troše
Velika potrošnja energije podatkovnih centara potaknula je neke države na oprez i ograničenja rasta njihovog broja. Hrvatska ih za sada nema puno i njihova potrošnja je skromna, no ako se bude gradio najavljeni data centar Pantheon u Topuskom, potrošnja bi se značajno povećala.
Najava gradnje najvećeg europskog data centra u Topuskom izazvala je mnoge reakcije u javnosti. Osim zaključka da su zadani rokovi neizvedivi, pojavile su se i rasprave o tome hoće li gradnja doprinijeti državi ili ne.
Izboru Hrvatske za gradnju možda je doprinijelo i atmosfera u nekim državama u kojima se pojavio otpor gradnji zbog zabrinutosti oko potrošnje energije. Data centar u Topuskom bi (kad bi bio duplo slabiji od najavljenoga, op.a.) trošio više električne energije nego Crna Gora, odnosno četvrtinu potrošnje Hrvatske.
Prema dosadašnjim najavama, nije jasno ni gdje bi se proizvodila struja potrebna za veliki data centar. Velika solarna elektrana čiju gradnju najavljuju zadovoljila bi tek manji dio njihovih potreba, a veća količina struje iz uvoza bila bi skupa, što investitorima zacijelo nije u interesu. Ostaje mogućnost gradnje novih elektrana u Hrvatskoj, no to su procesi koji su do sada trajali jako dugo, a već gradnja potrebnih dalekovoda baca sumnju na ideju da data centar bude izgrađen do 2029. godine.
Tko je na korak do zabrane?
CNBC izvještava kako nordijske zemlje sada razmatraju ograničenja rasta podatkovnih centara. One su se dugo smatrale magnetom za ulaganja zahvaljujući stabilnoj klimi i obilju obnovljive energije, no nagli porast potražnje za energijom tjera ih na preispitivanje.
U središtu rasprave nalazi se Danska, prva nordijska zemlja koja se izravno suočava s tim pitanjem, jer su formiranje nove vlade i nagli porast zahtjeva za pristup mreži doveli do pauze u novim projektima.
U SAD-u se savezna država Maine nedavno približila zabrani izgradnje podatkovnih centara, dok bi u Pennsylvaniji negativne reakcije mogle naštetiti postojećim igračima uoči izbora. Druge savezne države, uključujući Virginiju i Oklahomu, razmatraju moratorije.
Samo su dvije europske zemlje uvele potpune moratorije na podatkovne centre, Nizozemska i Irska. Obje su države članice od tada ublažile ograničenja pod određenim uvjetima. No pritisci na elektroenergetske mreže šire se kontinentom, jer procvat umjetne inteligencije dodatno ubrzava elektrifikaciju koju su već poticali energetska tranzicija i digitalizacija.
U ožujku je danski državni operator prijenosne mreže Energinet uveo privremenu pauzu na nove ugovore o priključenju na mrežu zbog “eksplozije” zahtjeva za kapacitetom, rekao je glasnogovornik za CNBC. Oko 60 GW projekata čeka priključenje, što daleko premašuje vršnu potražnju za električnom energijom u Danskoj od oko 7 GW. Podatkovni centri čine gotovo četvrtinu (14 GW) od tih 60 GW potencijalnih novih projekata priključenja na mrežu, rekao je glasnogovornik.
“Ako ne možete smjestiti svoje AI radne zadatke u Danskoj, jednostavno ćete ih premjestiti negdje drugdje, i to je ono što ćemo vidjeti.”
Pernille Hoffmann
direktorica za nordijsku regiju u Digital Realtyju
Električne energije nema dovoljno
Produženje moratorija ne može se isključiti, rekao je za CNBC izvršni direktor Udruženja industrije podatkovnih centara (DDI) Henrik Hansen.
“Moramo biti realni i pogledati što je zapravo dostupno. Nije moguće jednostavno divljati sa svim vrstama ugovora o priključenju, jer električne energije nema dovoljno. Moramo se uključiti u ovu raspravu i možda i malo disciplinirati vlastitu industriju.”
Dodao je da je porast prijava doveo do “fantazijskog” reda čekanja, gdje se jaz između dostupnog kapaciteta i traženog stalno povećava. Industrija stoga mora pažljivije razmotriti projekte koji možda nisu održivi, rekao je, dodajući da udruga poziva na uvođenje dodatnih kriterija za određivanje prioriteta i najbržih priključenja.
“Snažno zagovaramo potrebu da se taj red pročisti i uvedu stroži kriteriji u pogledu zrelosti projekata, stvarnih investicijskih odluka, kupaca i društvene vrijednosti”, rekao je Hansen. U nekim zemljama, poput Nizozemske, izbor kome dati pristup sveo se na raspravu o tome što je važnije: podatkovni centar ili bolnica.
Podatkovni centri na kraju reda?
Sebastian Schwartz Bøtcher, direktor prodaje za državu u tvrtki Schneider Electric specijaliziranoj za upravljanje energijom, opisao je raspravu na LinkedInu kao “igre gladi energetske politike” između podatkovnih centara i drugih poduzeća. Smatra da se pojedine industrije ne bi trebale izdvajati.
Sličan stav iznio je Tobias Johan Sørensen, viši analitičar u think tanku Concito, koji je rekao da nitko ne bi trebao biti stavljen na kraj reda, ali da bi trebali postojati različiti redovi temeljeni na određenim kriterijima.
Pauza u Danskoj trebala bi trajati tri mjeseca ili dok Energinet ne napravi pregled i ne uvede nove mjere za povećanje kapaciteta. Kako bi se počelo odlučivati o prioritetima među brojnim zahtjevima koji zagušuju red, bit će potrebni novi politički dogovori i prilagođeni regulatorni okviri, naveo je Energinet.
Političke odluke još nisu donesene jer je Danska trenutačno u procesu formiranja nove vlade nakon općih izbora. Ministarstvo energetike i klime odbilo je komentirati.
Prije izbora, ministar energetike Lars Aagaard rekao je lokalnim medijima da će istražiti mogućnost davanja prioriteta danskim potrošačima pri pristupu mreži, stavljajući podatkovne centre na kraj reda.
“Sumnjam da podatkovni centri i baterijski parkovi, među ostalim, zauzimaju velik dio dostupnog kapaciteta u elektroenergetskoj mreži”, rekao je Aagaard za poslovni portal Finans u siječnju.
Potražnja nije usklađena s energetskom mrežom
U tom kontekstu pitanja o moratorijima i tome tko bi trebao imati prioritet u pristupu energiji dominirala su raspravama na konferenciji Data Centers Denmark u Kopenhagenu prošlog tjedna.
Prošla su vremena kada ste mogli tiho graditi podatkovne centre, rekla je Joana Reicherts, direktorica za odnose s vladama za podatkovne centre u regiji EMEA u Microsoftu, tijekom panela koji je moderirao CNBC. Tu su izjavu ponovili i drugi veliki pružatelji i operateri, koji nastoje više komunicirati s lokalnim zajednicama koje sve više shvaćaju što znači imati golema skladišta servera u svom susjedstvu.
Danska je 2026. imala oko 398 MW instaliranog kapaciteta podatkovnih centara, uz dodatnih 208 MW u izgradnji. Očekuje se rast od 1,2 GW do 2030., prema DDI-u. Veliki hyperscale operateri čine 60 posto trenutačnog kapaciteta Danske.
“Možete čekati samo određeno vrijeme”, rekla je Diana Hodnett, globalna direktorica za javne poslove, partnerstva i gospodarski razvoj podatkovnih centara u Googleu, u intervjuu za CNBC. Ako nema sigurnosti da će moratorij biti ukinut za tri mjeseca i ako je ishod neizvjestan, odmah se okreće drugim tržištima, rekla je, ističući potrebu za brzim djelovanjem kako bi se zadovoljile potrebe korisnika.
“Nisam sigurna da vlade i operatori prijenosnih sustava shvaćaju koliko se to brzo može dogoditi”, dodala je Hodnett, misleći na operatore koji upravljaju elektroenergetskom mrežom.
Pernille Hoffmann iz Digital Realtyja istaknula je kako su se vremena promijenila. “U prošlosti je uvijek bilo obilje energije, pa to nikad nije bio problem… Mislim da sada vidimo ogromnu potražnju, uključujući i onu iz podatkovnih centara, koja uopće nije usklađena s distribucijskom mrežom. To se mora riješiti”, rekla je za CNBC.
Irska ublažila svoj moratorij
Na pitanje hoće li se privremena pauza na zahtjeve za priključenje produžiti, Pernille je rekla: “Bojim se da hoće, ali nadam se da neće.”
“Ako ne možete smjestiti svoje AI radne zadatke u Danskoj, jednostavno ćete ih premjestiti negdje drugdje — i to je ono što ćemo vidjeti. To vrijedi i za Dansku, ali i za nordijsku regiju. Ako ne budemo mogli osigurati uvjete potrebne za smještaj AI sustava ovdje, oni će otići drugdje”, rekla je.
Neki se nadaju da će situacija u Danskoj dovesti do novih regulacija koje mogu poslužiti kao primjer ostatku nordijskih i europskih zemalja. Operativni direktor Energineta Soren Dupont Kristensen rekao je tijekom panel rasprave da se privremena pauza može smatrati “prozorom prilike” za preispitivanje regulative.
Irska je ublažila svoj moratorij krajem prošle godine, što je dovelo do “jednog od najobuhvatnijih regulatornih okvira u Europi za upravljanje velikim potrošačima energije”, rekao je Alistair Speirs, direktor u Microsoftovoj Azure infrastrukturi. Microsoft planira uložiti 3 milijarde dolara u kapacitete podatkovnih centara u Danskoj između 2023. i 2027.
“Naša ulaganja odgovor su na zahtjeve naših danskih korisnika koji žele pohranjivati i obrađivati svoje podatke bliže kući i u skladu s pravom EU-a”, rekao je Speirs za CNBC putem e-maila. “Nadamo se da ćemo i dalje moći opskrbljivati danske korisnike razinom računalne snage za cloud i AI rješenja koju traže, kako bismo podržali konkurentnost danskog gospodarstva i funkcioniranje sve digitaliziranijeg društva.”
Naglasio je da su ta postrojenja ključna infrastruktura koja održava moderni svijet u pogonu.
“Ključno pitanje nije hoće li potražnja za računalnom snagom usporiti — već koliko brzo infrastruktura i politike mogu držati korak”, rekao je.
