Proračunski manjak SAD-a značajno će porasti u idućih deset godina
Američki savezni proračunski manjak tijekom sljedećeg desetljeća bit će za bilijun dolara veći nego što je u siječnju predviđao Kongresni ured za proračun (CBO), kao rezultat poreznih i proračunskih zakona i carina, objavilo je u srijedu jedno od američkih nadzornih tijela za proračun.
Prema najnovijim prognozama Odbora za odgovornu saveznu potrošnju (CRFB), u razdoblju od fiskalne 2026. do 2035. kumulativni proračunski manjak iznosit će 22,7 bilijuna dolara. U siječnju je CBO za isto razdoblje predviđao proračunski manjak od 21,8 bilijuna dolara. Ta se prognoza temeljila na zakonima i politikama koje su bile na snazi prije nego što je američki predsjednik Donald Trump preuzeo mandat u siječnju, napominje Reuters.
Ove godine CBO neće objaviti ažurirano izvješće koje inače objavljuje sredinom godine, a iduću prognozu proračunskih i gospodarskih izgleda za razdoblje od deset godina objavit će tek početkom 2026., izvijestili su iz te nestranačke kongresne agencije, ne pruživši razloge za taj potez.
Manji manjak u 2025. godini, ali rast u desetljeću
Prema prognozi CRFB‑a, koji se zalaže za smanjenje proračunskog manjka, u fiskalnoj 2025. godini američki proračunski manjak iznosit će 1,7 bilijuna dolara, odnosno 5,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ta je procjena nešto manja od siječanjske prognoze CBO‑a, prema kojoj se u 2025. očekivao deficit od 1,87 bilijuna dolara, ali i manji od deficita iz 2024., koji je iznosio 1,83 bilijuna dolara. Međutim, CRFB predviđa da će deficit kontinuirano rasti tijekom ovog desetljeća, zbog čega će do 2035. dosegnuti 2,6 bilijuna dolara, odnosno 5,9 posto BDP-a.
U novim procjenama CRFB‑a uračunati su proračunski učinci Trumpovog Velikog lijepog zakona o porezu i potrošnji (One Big Beautiful Bill Act tax and spending bill), kao i carine koje su trenutno na snazi. No, ni CBO ni CRFB u prognoze ne uračunavaju dinamičke gospodarske učinke tih izmjena na rast, zbog čega ih Trumpov kabinet kritizira.
CRFB predviđa da će zakon o potrošnji i smanjenju poreza povećati deficit, uključujući kamate, za 4,6 bilijuna dolara do 2035., dok je CBO procijenio da će do 2034. ti troškovi iznositi 4,1 bilijun dolara. Međutim, CRFB predviđa da će te troškove nadoknaditi carinski prihodi u iznosu od 3,4 bilijuna dolara koje će donijeti nameti koji su trenutno na snazi.
Nova pravila o ograničavanju prava na subvencije za zdravstveno osiguranje umanjit će deficit za dodatnih 100 milijardi dolara do 2035., a ukidanjem financiranja za humanitarnu pomoć u inozemstvu, javnu televiziju i druge programe SAD će uštedjeti još 100 milijardi dolara, ako mjere potraju deset godina, izračunali su u CRFB‑u.
Neto kamate na nacionalni dug iznosit će 14 bilijuna dolara u idućih deset godina, predviđa CRFB, a porast će s gotovo jednog bilijuna dolara, odnosno 3,2 posto BDP-a u 2025. na 1,8 bilijuna dolara, odnosno 4,1 posto BDP-a u 2035.
Carinski izazovi
Prognoze se temelje na zakonodavnim i carinskim izmjenama koje su uvedene od siječnja, ali uz zadržavanje siječanjske prognoze za gospodarstvo CBO‑a. Prema alternativnom scenariju koji predviđa CRFB, proračunska slika puno je lošija, uz deficit veći za gotovo 7 bilijuna dolara u odnosu na osnovni scenariji CBO‑a. CRFB‑ov scenarij predviđa ukidanje značajnog dijela Trumpovih carina ako se potvrde presude američkog Suda za međunarodnu trgovinu protiv mnogih novih carina, čime će tijekom deset godina proračunski prihodi biti umanjeni za 2,4 bilijuna dolara.
Alternativni scenarij također pretpostavlja produljenje niza privremenih poreznih olakšica iz Velikog lijepog zakona, što će tijekom deset godina uvećati deficit za 1,7 bilijun dolara.
Nadalje, u scenariju se odbija i procjena CBO-a da će tijekom idućih deset godina prinos na desetogodišnje američke obveznice pasti na oko 3,8 posto. Ostane li ta kamatna stopa na trenutnoj razni od oko 4,3 posto, troškovi kamata porast će za oko 1,6 bilijuna dolara do 2035., navodi CRFB.
Udio ukupnog američkog duga u BDP‑u porastao bi tako sa 118 posto prema osnovnom scenariju CBO‑a iz siječnja na 120 posto prema CRFB‑ovom osnovnom scenariju, odnosno na čak 134 posto prema CRFB‑ovom alternativnom scenariju.
