Kinesko gospodarstvo stagnira: Izvoz u SAD pao za trećinu, ukupni rast na najnižoj razini u pola godine
Iako je ukupni kineski izvoz u kolovozu porastao 4,4 posto, to je najniža stopa od veljače. Glavni razlog usporavanja rasta gospodarstva je carinski rat s SAD-om i pad domaće potrošnje, zbog čega se Kinezi intenzivno okreću drugim tržištima.
Izvoz Kine u SAD pao je za 33 posto u kolovozu, dok je ukupni rast usporio na najnižu razinu u šest mjeseci, djelomično pod pritiskom ofenzive predsjednika Donalda Trumpa protiv tzv. preusmjerenih pošiljki (transshipments) te zbog slabljenja učinka prethodnog ubrzanog izvoza.
Uvoz iz SAD-a također je pao za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su carinski podaci.
Ukupni kineski izvoz u kolovozu porastao je za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izraženo u američkim dolarima, objavila je carina u ponedjeljak. To je najniža stopa rasta od veljače i ispod očekivanja Reutersovih analitičara koji su predviđali rast od pet posto, piše CNBC.
Taj rast bio je sporiji nego u prethodna dva mjeseca, što djelomično odražava statistički učinak visoke baze iz prošle godine kada je kineski izvoz rastao najbrže u gotovo godinu i pol.
“Trgovinski rat Kine i SAD-a koji jenjava te povećanje američkih carina na pošiljke preusmjerene preko drugih zemalja, vjerojatno će u kratkom roku staviti izvoz pod pritisak“, napisao je Zichun Huang, ekonomist za Kinu u Capital Economicsu.
Huang je istaknuo da je izvoz, prilagođen sezonski, na mjesečnoj razini ostao gotovo nepromijenjen, a usporavanje ukupne stope rasta uglavnom odražava visoku bazu iz prošle godine.
Uvoz je prošlog mjeseca porastao za 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, ispod očekivanja Reutersa od tri posto. To je treći uzastopni mjesec rasta uvoza nakon što se u lipnju vratio u pozitivnu zonu, iako je još uvijek slab zbog stalne krize u nekretninama, rastuće nesigurnosti na tržištu rada i drugih čimbenika. Kina se sve više oslanja na alternativna tržišta, posebno jugoistočnu Aziju, zemlje Europske unije, Afriku i Latinsku Ameriku, dok trgovinska politika Donalda Trumpa pritišće pošiljke namijenjene SAD-u.
Traženje novih tržišta
“Kineski izvoznici sve se više bore za veći tržišni udio u drugim zemljama zbog slabe domaće potražnje u Kini. Ova inicijativa “going abroad” vjerojatno je pridonijela otpornosti kineskog izvoza dosad ove godine”, rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist u Pinpoint Asset Managementu.
Isporuke zemlje Europskoj uniji (10,4%), Savezu država jugoistočne Azije – ASEAN (22,5%) i Africi (26%) značajno su porasle u kolovozu.
Od siječnja do kolovoza, kineski izvoz u SAD pao je 15,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz pao 11 posto. U istom razdoblju izvoz u EU porastao je 7,7 posto, u ASEAN 14,6 posto, u Afriku 24,6 posto, a u Latinsku Ameriku gotovo šest posto. Ipak, nijedna zemlja nije ni blizu SAD-u, koji i dalje ostaje najveći kineski trgovinski partner na razini pojedinačne države, s 283 milijarde dolara kineske robe uvezenih do kolovoza. Izvoz u EU u istom je razdoblju iznosio 541 milijardu dolara.
Peking i Washington 11. kolovoza dogovorili su produljenje svog trgovinskog primirja za dodatnih 90 dana, čime su zadržane američke carine od oko 55 posto na kineski uvoz i kineske carine od 30 posto na američku robu, prema Peterson Institute for International Economics.
I dalje napeto sa SAD-om
No čini se da bilateralni pregovori teško napreduju, a posjet glavnog kineskog trgovinskog pregovarača Li Chengganga Washingtonu krajem kolovoza donio je malo pomaka.
Trump je zaprijetio carinom od 200 posto na kinesku robu ako Peking ne ispuni obećanje o povećanju izvoza magneta u SAD. Kineski izvoz rijetkih metala u kolovozu skočio je za 22,6 posto na 5791,8 metričkih tona, pokazuju carinski podaci.
Kineski izvoznici oslanjali su se na preusmjeravanje pošiljki u treće zemlje kako bi zaobišli američke carine – taktiku koja je sada na udaru sve strožeg američkog nadzora nad tzv. transshipmentima, što bi, upozoravaju analitičari, moglo opteretiti kineski izvoz u idućim mjesecima.
SAD je u srpnju objavio carinu od 40 posto na sve pošiljke za koje Washington utvrdi da su preusmjerene.
Poticanje domaće potražnje
Ekonomisti prate hoće li Peking u četvrtom tromjesečju uvesti dodatne fiskalne poticaje za poticanje domaće potražnje i ublažavanje slabljenja izvoza. No čini se da kreatori politike daju prednost obuzdavanju industrijskih viškova kapaciteta pred dodatnim financiranjem glavnog programa “cash-for-clunker”, usmjerenog na jačanje potrošnje.
Brojne lokalne vlasti diljem zemlje zaustavile su programe zamjene potrošačkih proizvoda – koji subvencioniraju kupnju automobila, kućanskih aparata i pametnih telefona – zbog brzog iscrpljivanja namjenskih fondova.
Deflacijski pritisci vjerojatno će se nastaviti u zemlji. Goldman Sachs predviđa da će veleprodajna inflacija i dalje ostati “duboko negativna”, s padom indeksa proizvođačkih cijena za 2,9 posto u kolovozu u odnosu na prethodnu godinu.
Mjesečna stopa mogla bi ipak biti pozitivna, potaknuta “anti-involution” politikama Pekinga usmjerenima na smanjenje pretjeranog snižavanja cijena te nedavnim rastom cijena sirovina, predviđa ova američka banka.
Ukupna inflacija potrošačkih cijena ostat će “umjereno negativna”, s padom od 0,2 posto u kolovozu na godišnjoj razini, procjenjuje Goldman.
Smanjenje kamatne stope
Neo Wang, glavni strateg za Kinu u Evercore ISI, očekuje da će Narodna banka Kine idući tjedan smanjiti svoju ključnu kamatnu stopu za 10 do 20 baznih bodova, uoči objave niza ekonomskih podataka iz Kine.
Peking bi sljedećeg ponedjeljka trebao objaviti podatke o maloprodaji, industrijskoj proizvodnji, urbanim ulaganjima, cijenama nekretnina i stopi nezaposlenosti u gradovima za kolovoz.
“S obzirom na to da se očekuje da će ti podaci ponovno pokazati znakove usporenog rasta, Peking bi mogao iskoristiti rez stope kako bi ublažio pesimizam i umirio one koji očekuju da će loše vijesti donijeti i pokoju dobru”, rekao je Wang.
