Hoće li policija čitati Whatsapp poruke? “Situacija za istražitelje postaje neodrživa”

Policiji bi trebalo dopustiti pristup određenim end-to-end šifiranim porukama kako bi se suočila s prijetnjama europskoj sigurnosti, rekao je za Politico koordinator EU-a za borbu protiv terorizma Bartjan Wegter.
Zbog sve većih strahova da se zločini planiraju i provode na platformama poput WhatsAppa, jačaju pozivi da se vlastima odobri pristup takvim komunikacijama.
Zagovornici provođenja zakona i privatnosti podataka dugo raspravljaju o tome trebaju li se podaci s platformi poput WhatsAppa, koja šifrira poruke između pošiljatelja i primatelja, staviti na raspolaganje za pomoć istragama.
“Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa, u kojoj naši istražitelji gube sposobnost provođenja istraga“, rekao je Wegter u intervjuu.
Wegter je odgovoran za davanje preporuka i olakšavanje suradnje među glavnim gradovima EU-a. Govori na ministarskim sastancima i sudjelovao je u provedbi zakona Going Dark, koji je utjecao na strategiju unutarnje sigurnosti EU-a.
Ova strategija predložila je nova pravila o zadržavanju podataka i davanju pristupa podacima agencijama za provođenje zakona.
Wegter je rekao da bi organi za provedbu zakona trebali imati pristup porukama i drugim informacijama, uključujući metapodatke poput lokacije i vremena slanja. Međutim, naglasio je da bi se takav pristup trebao odobravati od slučaja do slučaja i biti vrlo reguliran.
Platforma za kriminal?
Izvješće koje je u prosincu prošle godine objavio Europol otkrilo je primjere terorista koji organiziraju i promoviraju svoje aktivnosti u end-to-end šifriranim grupnim razgovorima, uključujući Al Azaim Media Foundation, sankcioniranu medijsku podružnicu provincije Khorasan Islamske države i neonacističku skupinu Sturmjäger Division.
Wegter je upozorio da prijetnja Europi i dalje visoka.
Međutim, prijedlozi za pristup podacima naišli su na značajne negativne reakcije zbog zabrinutosti oko privatnosti i sigurnosti. Velik dio rasprave usredotočen je na to je li tehnički moguće da policija čita šifrirane poruke bez slabljenja cijelog sustava i otvaranja vrata zlonamjernim akterima, poput kriminalnih hakera i autoritarnih vlada.
Grupe za građanska prava, akademici i istraživači pisali su Europskoj komisiji u svibnju, upozoravajući da će njezini planovi unutarnje sigurnosti upravo to i učiniti.
Tehnološke tvrtke također se dugo protive bilo kakvim naporima za slabljenje enkripcije. Međutim, Wegter je rekao da želi da budu uključene u proces određivanja zakona i tehnologije koji bi policiji omogućili pristup porukama. “Vjerujem da bi oni koji osmisle brave trebali biti u mogućnosti osmisliti i ključ“, rekao je.
“Možemo osigurati enkripciju i imati alat ili način da naši istražitelji pristupe podacima u pojedinačnim slučajevima. Mislim da nije pošteno reći da imate jedan ključ, a to znači da je sve otvoreno svima“, rekao je.
Wegter je također tvrdio da bi pravila EU o zadržavanju podataka trebalo ažurirati kako bi se utvrdilo minimalno razdoblje zadržavanja komunikacijskih podataka. S obzirom na trenutnu raznolikost pravila, istražitelji se mogu suočiti s “lutrijom” u pogledu toga hoće li moći dobiti pristup, rekao je.
Vrhovni sud EU-a poništio je zakon o zadržavanju podataka 2014. godine, ali razmišljanje suda se od tada promijenilo, tvrdi Wegter.
Javna rasprava EU-a o ažuriranju pravila o zadržavanju podataka završila je u petak. Prikupljeno je oko 5000 odgovora, od kojih su mnogi stigli od anonimnih ispitanika koji se protive bilo kakvom povećanju državnog nadzora.