Švicarska na referendumu: Hoće li milijarderi plaćati drastičan porez zbog klimatske krize?
U nedjelju će se održati referendum na kojem će birači odlučiti hoće li uvesti 50 posto poreza na ostavine i nasljedstva iznad 50 milijuna švicarskih franaka (53,57 milijuna eura).
Švicarska i visoki porezi nisu prirodni saveznici. Zemlja visokih snježnih vrhunaca i satova s kukavicom mnogo se češće povezuje s očuvanjem bogatstva nego s politikama preraspodjele.
Ipak, skupina političkih aktivista iz mladeži Socijaldemokratske stranke, Jeunesse Socialiste, krenula je u kampanju za radikalne promjene, gurajući pitanje poreza na nasljedstvo na nacionalni referendum.
U nedjelju, 30. studenoga, švicarski će birači odlučiti hoće li uvesti 50 posto poreza na ostavine i nasljedstva iznad 50 milijuna švicarskih franaka (53,57 milijuna eura), piše Euronews.
Izgledi da inicijativa uspije vrlo su mali ili nepostojeći. Prema nedavnoj anketi Tamedia/20 Minuten, očekuje se da će 75 posto birača u Švicarskoj odbiti porez za superbogate, u odnosu na 67 posto u listopadu. Iako je izgledno da će prijedlog propasti, neki se boje da bi nadolazeći referendum mogao naštetiti reputaciji Švicarske kao porezne oaze.
Industrija upravljanja bogatstvom u zemlji najveća je i najkonkurentnija u svijetu, s međunarodnom imovinom vrijednom 2,2 bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura), prema Deloitteu. No njezina se primat pozicija sve više suočava s konkurencijom rivala poput Singapura i Ujedinjene Kraljevine.
Što treba za postane zakon
“Neki bogati pojedinci navodno su odgodili planove za preseljenje u Švicarsku zbog ove inicijative. Međutim, takvi dokazi uglavnom se temelje na anegdotalnim izvješćima poreznih savjetnika, pa je teško procijeniti njihov opseg ili važnost”, rekla je Isabel Martínez, viša istraživačica na KOF Swiss Economic Institute pri ETH Zürich.
Porezni prijedlog, naslovljen “Za socijalno i fiskalno pravednu klimatsku politiku”, predlaže da se prikupljeni prihodi usmjere na inicijative za borbu protiv klimatskih promjena.
“Švicarska ne čini dovoljno za zaštitu klime”, navodi grupa Jeunesse Socialiste u priopćenju. “Potrebno bi bilo nekoliko milijardi više svake godine kako bi se postigli ciljevi Konfederacije… Inicijativom za budućnost oni koji su prvenstveno odgovorni za narušavanje klime trebali bi više doprinositi njezinoj zaštiti.”
Nakon što je već prikupila 100.000 potpisa kako bi dospjela na referendum, inicijativa bi postala zakon ako je podrži više od 50 posto švicarskih birača i većina od 26 kantona.
Rizici za poduzeća
Takva perspektiva nije nepopularna samo među superbogatima, nego i među malim švicarskim poduzetnicima.
Swissmem, organizacija koja predstavlja švicarsku industriju strojarstva, elektrotehnike, metalnog inženjeringa i tehnološki sektor, tvrdi da bi porez “praktički doveo do izvlaštenja mnogobrojnih obiteljskih malih i srednjih poduzeća”. Dodali su da je velik broj tih MSP-ova “gradile vlasničke obitelji generacijama, osiguravaju desecima tisuća radnih mjesta i pouzdano plaćajući poreze.”
Isabel Martínez napomenula je da su slične zabrinutosti iznesene kada su švicarski birači 2015. odbacili umjereniji prijedlog koji je predlagao 20 posto poreza na ostavine iznad dva milijuna franaka (2,14 milijuna eura).
“Manje od dva posto stanovništva bilo bi izravno pogođeno, ali ipak je 71 posto glasalo protiv. Glavna je zabrinutost bila da bi to negativno pogodilo mnoge obiteljske tvrtke i MSP-ove, što bi u konačnici štetilo švicarskom gospodarstvu i ugrozilo radna mjesta”, rekla je za Euronews. “Isti se strahovi odnose i na sadašnji prijedlog.”
Neki protivnici također ne vole činjenicu što se porez uvodi na saveznoj razini, potkopavajući poreznu autonomiju kantona, dodala je.
Ograničeni porezni prihodi
U većini zemalja koje uvode poreze na nasljedstvo, te mjere uglavnom su nepopularne među biračima, iako ih na kraju plaća samo mala manjina ljudi.
I dok takvi porezi mogu pomoći u smanjenju nejednakosti, njihova je sposobnost prikupljanja znatnih prihoda ograničena.
U 2023. porezi na nasljedstvo, ostavine i darove činili su u prosjeku samo 0,41 posto ukupnih poreznih prihoda OECD-a. U europskim zemljama činili su tek 0,40 posto ukupnih prihoda.
U trenutku kada fiskalni pritisci na vlade rastu, a klimatska se kriza intenzivira, Švicarska sada mora odlučiti koji je najbolji put naprijed.
