Italija diže limit za gotovinska plaćanja. “To je poklon mafiji i utajivačima poreza”
Talijanska premijerka Giorgia Meloni želi udvostručiti zakonsko ograničenje za gotovinska plaćanja na 10.000 eura, no kritičari i oporba je optužuju da time potiče sivu ekonomiju.
U nacrtu izmjene proračuna za iduću godinu, koji mora biti odobren do 31. prosinca, zastupnici Melonijine Braće Italije pozvali su na legalizaciju gotovinskih transakcija do 10.000 eura, pod uvjetom da se plati paušalna “posebna pristojba” od 500 eura na svaki gotovinski iznos veći od 5000 eura, piše Financial Times.
Zastupnici Braće Italije tvrde da će njihov prijedlog omogućiti veću potrošnju stranih turista na luksuznu robu, koji ponekad u Italiju dolaze s velikim količinama gotovine, te pomoći da se novac zarađen “na crno” vrati u opticaj unutar legalnog gospodarstva.
Veća turistička potrošnja
“Vjerujemo da u Italiji već dugo postoji značajna količina gotovine koja se može ubrizgati u legalno gospodarstvo uz mali doprinos od 500 eura, koji ćemo oporezivati na potrošnju”, rekao je za Financial Times Marco Osnato, predsjednik parlamentarnog odbora za financije u donjem domu parlamenta.
Senator Matteo Gelmetti, jedan od glavnih pokrovitelja zakona i član senatskog odbora za proračun, rekao je da bi viši limit gotovinskih transakcija pomogao stranim posjetiteljima koji dolaze u Italiju, kao i hotelima, restoranima i trgovinama koje ih opslužuju.
Također je tvrdio da je to “način da država prikupi novac”, iako nije želio procjenjivati moguće prihode. “Mi smo izrazito turistička zemlja i znamo da postoji veliki broj turista, posebno iz određenih sredina, za koje je gotovina uobičajeni način plaćanja”, rekao je Gelmetti.
Korak unatrag
Međutim, oporbene stranke tvrde da bi ovaj plan samo nagradio utajivače poreza i one uključene u ilegalne poslove, koji bi svoje neprijavljene ili nezakonito stečene prihode mogli trošiti plaćanjem tek manjeg poreza.
“To je čudna ideja. Smatramo je očajničkom mjerom za prikupljanje novca”, rekao je senator Antonio Misiani iz oporbene Demokratske stranke, dodajući da će od takvih ponuda vjerojatno imati koristi samo “kriminalci i mafija”.
Zastupnik Angelo Bonelli iz Alleanza Verdi e Sinistra, odnosno Zelene i lijeve alijanse, nazvao je ovu mjeru “izravnom uslugom utajivačima poreza, poticajem za sivu ekonomiju, korakom unatrag u borbi protiv nezakonitosti”.
Kao dio svojih napora u borbi protiv pranja novca, EU je uvela ograničenje od 10.000 eura za gotovinska plaćanja u poslovnim transakcijama na razini cijele Europe, a to ograničenje stupa na snagu 1. siječnja 2027. No Bruxelles državama članicama također dopušta da po vlastitom izboru uvedu niže limite gotovinskih transakcija.
Posljednjih godina talijanski reformatori, uključujući bivšeg premijera Marija Draghija, nastojali su obeshrabriti uporabu gotovine i poticati digitalna plaćanja kao dio obračuna s golemim podzemnim gospodarstvom i raširenom utajom poreza.
No Melonijine Braće Italije i njihovi saveznici iz Lige i Forza Italije uživaju snažnu podršku među vlasnicima malih poduzeća koji su nezadovoljni poreznim opterećenjem u Italiji. Među prvim potezima Meloni nakon stupanja na dužnost prije tri godine bilo je povećanje zakonskog limita za gotovinske transakcije u poslovanju s 1000 eura na sadašnjih 5000 eura.
Više od 10 posto BDP-a
Meloni je također pokušala ukinuti zakonsku obvezu malih poduzeća da prihvaćaju digitalna plaćanja, te je željela omogućiti da za transakcije ispod 60 eura mogu zahtijevati gotovinu, no bila je prisiljena povući se nakon što je Bruxelles upozorio da bi takav potez bio u suprotnosti s obećanjem Italije da će promicati digitalna plaćanja i staviti javne financije zemlje na čvršće temelje.
Prema nedavnoj procjeni državnog zavoda za statistiku Istat, siva ekonomija u Italiji u 2023. godini dosegnula je 10,2 posto BDP-a, odnosno 217 milijardi eura, što je porast za 7,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od toga, oko 20 milijardi eura odnosilo se na prihode od ilegalnih aktivnosti, dok je ostatak dolazio od aktivnosti koje su nominalno legalne, ali se odvijaju izvan poreznog sustava, uključujući zapošljavanje neprijavljenih radnika u poduzećima i neprijavljene najamnine plaćene u gotovini, naveo je Istat u svom listopadskom izvješću.
