Informacija kako će MOL imati većinu NIS-a, Srbija povećati svoj udio, a arapski ADNOC također postati suvlasnik matematički nije sasvim jasna. Postavlja se i pitanje kako će promjena vlasništva utjecati na JANAF. Premijer Plenković kaže da je kratkoročni dogovor dobar za hrvatsku tvrtku.
Mađarski MOL od preuzimanja 56,15 postotnog udjela Naftne industrije Srbije (NIS) dijeli još samo odobrenje Ured SAD-a za kontrolu inozemne imovine (OFAC) te državnih i vladinih odobrenja u Srbiji, no čini se da su to samo formalnosti.
Forbes Srbija ističe kako će MOL nakon toga biti vlasnik 56,15 posto dionica srpskog NIS-a, no čini se da bi taj postotak u konačnici mogao biti manji. Taj postotak odnosi se na dionice koje je do sada imao ruski Gazpromnjeft koji ih je morao prodati zbog sankcija.
No, kako su MOL i srpsko Ministarstvo rudarstva i energetike naveli kako će Srbija povećati svoj udio u NIS-u za pet posto, a manji udio preuzet će i nacionalna naftna kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOC, postotak će biti nešto drugačiji.
MOL, dakle, bez ikakve sumnje želi biti većinski vlasnik NIS-a. I sigurno neće pristati da njegov udio u toj kompaniji bude manji od 50 posto plus jedna dionica. Ili još logičnije, 51 posto.
Ako se to pokaže točnim, MOL bi preostali udio do tih 56,15 posto koje trenutačno kupuje mogao prepustiti arapskom partneru ADNOC-u. Forbes Srbija navodi kako je on iz nekog razloga važan MOL-u, Rusima ili OFAC-u. ADNOC je inače kompanija koja je vlasnik četvrtine udjela u OMV-u.
Sudionica konferencije pred štandom ADNOC-a; Foto: Giuseppe Cacace / AFP
Doduše, MOL je svoje razloge za uključivanje ADNOC-a navode u priopćenju. Predsjednik i glavni izvršni direktor MOL Grupe Zsolt Hernádi u njemu je izjavio kako energetski suverenitet zemalja bez izlaza na more zahtijeva suradnju snažnih lokalnih rafinerija koje posluju predvidljivo i uspješno te uključivanje jakih partnera. Upravo tako su nazvali ADNOC s kojim su jučer još pregovarali. No, iz priopćenja nije jasno što jaki partner može, a MOL ne bi mogao.
Od koga će Srbija kupiti dionice?
Postane li suvlasnik, ADNOC bi u nekom trenutku mogao postati vlasnik oko pet ili šest posto dionica NIS-a, koje predstavljaju dio dionica koje preuzima MOL.
MOL bi u tom slučaju zadržao većinski paket, upravljanje i odlučivanje, što je i logično. Jer, zbog nepostojanja institucija i slabe zaštite manjinskih dioničara, nema te velike kompanije koja bi pristala uložiti svoje milijarde, a da nema većinski udio i mogućnost upravljanja.
Srbija bi u tom slučaju zadržala sadašnji udio od nešto manje od 30 posto, dok je ostatak ionako u rukama malih dioničara. Ipak, priča se ovdje ne završava. Jer, u ovakvoj kombinaciji nije sasvim jasno čije će dionice onda kupiti Srbija ako će svoj udio, doduše u budućnosti, povećati za pet posto.
Jer, ako bi ih u budućnosti kupila od MOL-a, on više ne bi bio većinski vlasnik. A ako bi kupila od Arapa, koji bi tada izašli iz vlasništva, postavlja se pitanje zašto se to ne napravi odmah. Teško je povjerovati da država nema novca za kupnju pet posto dionica NIS-a, a spominjalo se da novac nije problem ni za kupnju cjelokupnog ruskog udjela.
U Forbesu Srbija zaključuju da problem nije u novcu. Ostaje jedino zaključak da je riječ o političkoj igri. Odnosno, ili OFAC-u, a moguće i Rusima, trenutačno smeta povećanje srpskog udjela u NIS-u pa im je sigurniji ADNOC. Druga mogućnost je da je priča o povećanju udjela Srbije za pet posto tek zamazivanje očiju javnosti kojoj je prethodnih godinu dana na prilično eksplicitan način postalo jasno što se događa kada strateški resursi prijeđu u ruke stranaca. Moguće je da Srbija nikada i neće povećati svoj udio u NIS-u.
Rat u Ukrajini pomogao Mađarima
Ulazak MOL-a u NIS vijest je jednako važna u Budimpešti kao i u Beogradu. Tamošnji mediji bez iznimke javljaju da su se špekulacije koje su trajale tjednima na kraju obistinile. MOL je, ako OFAC to odobri, novi većinski vlasnik NIS-a, i to već od kraja ožujka.
Pozivajući se na izvore iz Srbije i Mađarske, njihovi mediji navode da će MOL sasvim sigurno zadržati rafineriju u Pančevu te da ima izrazit interes da u Srbiji prerađuje sirovu naftu. Podsjetimo, prethodnih dana spominjalo se da bi proizvodnja derivata mogla prijeći u ruke Arapa, dok bi MOL preuzeo maloprodaju. Kako sada stvari stoje, nakon jučerašnje informacije, takav scenarij pada u vodu.
Mađarski portal Valasz online jučer piše da se u pozadini svega “odvija iznimno složen niz pregovora koji iz perspektive MOL-a nagovještavaju izvrstan posao koji bez rata u Ukrajini ne bi bio moguć”.
Podsjećaju da je MOL još 2008. bio zainteresiran za kupnju NIS-a, ali je tadašnja vlast u Srbiji odlučila da se kompanija proda ruskom Gazpromu. Rusi su najprije stekli 51 posto, a potom i dodatnih oko pet posto dionica NIS-a. Portal navodi da NIS posjeduje jedinu rafineriju nafte u Srbiji, koja u redovnim okolnostima osigurava oko 80 posto potreba zemlje za gorivom. U vlasništvu ima i 1.520 benzinskih postaja te zapošljava 13.000 ljudi.
Mađarski mediji podsjećaju na dobre odnose koje Viktor Orban ima s Washingtonom, Moskvom i Beogradom.
MOL uz velike napore izgurao Ruse iz svog vlasništva
“Rat u Ukrajini dosad je bio dobar posao za mađarsku energetiku: prosječna cijena ruske nafte koju uvozi MOL, osobito 2022. i 2023. godine, bila je znatno niža od zapadnoeuropske. Dugoročno, međutim, najveća prilika koju je ratni kaos stvorio za MOL bila bi stjecanje većinskog udjela u NIS-u, čime bi, uz Slovačku, Mađarsku i Hrvatsku, postao najvažnija naftna kompanija i u Srbiji.”
MOL je na pragu ostvarenja poslovne želje još iz 2008. godine. Tada su mu Rusi, praktički, preoteli NIS.
“Već sljedeće godine ruska državna kompanija Surgutnjeftjgaz kupila je od austrijskog OMV-a 21,2 posto dionica MOL-a. I uprava kompanije i mađarska vlada to su ocijenili kao iznimnu opasnost te učinili sve kako bi Ruse držali podalje od upravljanja kompanijom, uključujući i sprječavanje njihovih predstavnika da sudjeluju na skupštinama dioničara. Na kraju je mađarska država 2011. godine, uz velike napore, otkupila te dionice za oko 500 milijardi forinti”, podsjeća Valasz online.
Ovaj mađarski portal podsjeća da je u Budimpešti svojedobno donesen čuveni zakon Lex MOL, koji su zajednički predložili jedan oporbeni i jedan zastupnik vlasti, s ciljem da se spriječi utjecaj OMV-a u MOL-u. Njime je propisano da jedan vlasnik ne može imati više od 10 posto glasačkih prava u MOL-u, bez obzira na broj dionica koje posjeduje. To je prisililo OMV da proda svoj paket dionica Rusima, koje su Mađari nekoliko godina kasnije vratili u svoje vlasništvo.
Ako bi sada arapski ADNOC postao suvlasnik NIS-a, putevi MOL-a i OMV-a ponovno bi se susreli. Jer arapska kompanija od 2022. godine ima četvrtinu vlasništva u OMV-u.
I dok su se nekada bojali velike Rusije, odnosi Putina i Orbana u međuvremenu su se drastično promijenili. A rat u Ukrajini omogućio je Mađarskoj da postane vlasnik NIS-a. U normalnim okolnostima Gazprom nikada ne bi prodao, niti je želio prodati, NIS.
Kako će novi naftovodi utjecati na JANAF?
Dok je rusko-ukrajinski rat u ovom slučaju za MOL bio olakotna okolnost, u slučaju JANAF-a situacija je potpuno suprotna. Kako pišu mađarski mediji, MOL ima problema s JANAF-om od početka sukoba u Ukrajini. Cijena transporta znatno im je povećana, zbog čega MOL s JANAF-om vodi spor. U slučaju da postane novi vlasnik NIS-a, mađarski MOL znatno bi povećao svoju pregovaračku moć jer bi bio dominantni korisnik tog naftovoda, i njegova kraka prema Pančevu i onoga koji vodi prema Mađarskoj.
“Naftovod iz luke Omišalj ide u dva smjera: južni krak prema Srbiji i sjeverni prema Mađarskoj. Rafinerije u Sisku i Bratislavi mogu se opskrbljivati neruskom naftom isključivo tim putem, dok EU ulaže ozbiljne napore da MOL-u zabrani korištenje ruske nafte. Trenutačno je MOL jedina naftna kompanija u EU koja i dalje kupuje i prerađuje rusku naftu. Mađarska vlada u Bruxellesu, među ostalim, opravdava nastavak uvoza ruske nafte tvrdnjom da hrvatska kompanija traži nerealno visoke cijene za alternativni tranzit”, piše spomenuti mađarski portal.
Dodaju da u slučaju potpune zabrane uvoza ruske nafte MOL bez Hrvatske ne bi mogao doći do nafte, ali ni JANAF bez MOL-a ne bi imao nijednog klijenta.
Mađarski mediji spominju i naftovod Družba, o kojem pregovaraju srpska i mađarska vlada, odnosno o njegovu kraku koji bi išao prema Srbiji.
“Ako se doista izgradi, a planirana godina je 2027., Srbija će imati dva naftovoda. Iako je neizvjesno koliko će dugo ruske isporuke trajati, u slučaju da Rusi ne bombardiraju Odesu, u Družbu bi se mogla ubacivati i azerbajdžanska ili kazahstanska nafta iz tamošnje luke. Prošlog prosinca započela je i izgradnja produktovoda iz Bratislave, koji će uglavnom transportirati dizel u Mađarsku, znatno smanjujući troškove prijevoza. Putem drugog, već postojećeg produktovoda, MOL prodaje dizel Ukrajini iz smjera Tisaujvaroša”, pišu mađarski mediji.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je prošlog tjedna u Beogradu obećao da će, ako MOL kupi većinski udio u NIS-u, biti izgrađen još jedan cjevovod od Siska do Srbije, čime bi se Srbija mogla opskrbljivati dizelom i benzinom u većim količinama i jeftinije nego sada, u slučaju problema s hrvatskim tranzitom. Drugim riječima, već sada postoji niz planova za razvoj regionalne trgovine pod vodstvom MOL-a”, zaključuju mađarski mediji.
Plenković: Dogovor u neposrednoj budućnosti dobar za JANAF
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da će dogovor između MOL-a i Gazprom Nefta o kupoprodaji većinskog udjela Naftne industrije Srbije (NIS) u neposrednoj budućnosti za JANAF biti dobar, a što će biti u budućnosti, teško je u ovome trenutku reći te je kazao da će se s predstavnicima MOL-a razgovarati kako bi se osiguralo da riječka rafinerija i dalje radi.
Odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a kako će dogovor između MOL-a i Gazprom Nefta oko NIS-a utjecati na JANAF, Plenković je ocijenio da će “u neposrednoj budućnosti utjecati jako dobro”.
Janafov terminal na Žitnjaku: Foto: Boris Kovačev / Cropix
Podsjetio je da su od veljače 2025. sankcije SAD-a obuhvatile oko 250 različitih pravnih subjekata, među kojima i NIS, koji je u većinskom vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft.
“Zbog takve strukture vlasništva, NIS, koji ima rafineriju u Pančevu, našao se u problemima. Putem JANAF-a rafinerija u Pančevu dobiva više od 90 posto sirove nafte, koja tankerima dolazi u Omišalj, onda ide u naftovod i dolazi u Srbiju, gdje se prerađuje. Mi smo uspijevali zajedno s našim partnerima, dakle ne samo kompanija Janaf i hrvatska Vlada, nego u razgovorima s predstavnicima NIS-a, pa posebno i s predstavnicima Vlade Srbije, i s akterima koji su nas predstavljali u Washingtonu, odgađati provedbu tog paketa sankcija do početka listopada. Međutim onda je ta giljotina pala”, kazao je Plenković.
Od tog trenutka, naime, NIS zbog vlasničke strukture više nije mogao dobivati nerusku naftu putem JANAF-a. Istaknuo je i da je Srbija znala za tu temu godinama te da su imali vrlo jasnu sugestiju da promijene strukturu valsništva.
Utjecaj na rafineriju u Rijeci?
“Nakon puno peripetija, kompliciranih i nama ne nužno u svim segmentima poznatih, došlo se u situaciju da je većinski vlasnik NIS-a odlučio ipak prodati svoje dionice MOL-u, da li s MOL-om i još nekome, to ćemo još vidjeti kako bi NIS izašao na taj način iz režima sankcija. Trenutkom izlaska iz režima sankacija, automatski se odobrava i transport neruske nafte putem Janafa u Srbiju, što znači da će Janaf na taj način postojeće ugovore konzumirati i transportirati naftu. To je ono što je dobro, što će biti u budućnosti, teško je u ovome trenutku reći”, zaključio je Plenković.
Na upit novinara može li širenje MOL-a na srpsko tržište utjecati na riječku rafineriju, koja je u vlasništvu Ine, a u kojoj je većinski vlasnik također MOL, Plenković je rekao da je to “stvar o kojoj će se u budućnosti razgovarati”.
“Pozicija Hrvatske je nažalost samo kao suvlasnika u okviru Ine, što je jedna od odluka koja je meni iz kuta premijera koji je morao prebroditi mnoge izazove tijekom energetske krize ograničavala manevarski prostor djelovanja. No, srećom smo se mogli osloniti na HEP i na druge načine dati potpore gospodarstvu i građanima. Vjerojatno da je onima koji su donosili te odluke današnje iskustva i pamet, da vjerojatno nikada ne bi prodavali Inu, ne MOL-u, nego bilo kome. Dakle to je današnje iskustvo”, kazao je Plenković.
Podsjetio je da je njegova Vlada zatražila ozbiljnu valuaciju kompanije, da su ponudili cijenu za udjel u Ini, no MOL nije prihvatio tu valuaciju. “Međutim, ova okolnost će zahtijevati da razgovaramo s predstavnicima MOL-a, s Mađarskom, i da osiguramo da rafinerija u Rijeci treba raditi. Ona može preraditi praktički svu naftu koja je potrebna Hrvatskoj”, rekao je Plenković, dodavši da ne postoje nikakve najave da bi bilo drugačije.
Jačanje MOL-a
Iz mađarske perspektive, naftna kompanija može biti uspješna ako objedini i proizvodnju i maloprodaju. Upravo ono što NIS ima. Za prvo joj je potrebna rafinerija, za drugo prodajna mreža benzinskih postaja.
“MOL trenutačno upravlja svim rafinerijama u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, po jednom u svakoj zemlji. Sada bi im se mogla pridružiti i jedina rafinerija u Srbiji, čime bi se znatno proširilo područje koje MOL pokriva, i to na geografski povezanu regiju susjednih zemalja. Isto vrijedi i za mrežu benzinskih postaja. MOL trenutačno ima više od 2.000 benzinskih postaja u devet zemalja, a tome bi se dodalo još više od tisuću.”
Transakcija, koja će biti dovršena nakon ispunjavanja uvjeta iz Glavnih odredbi sporazuma, uključujući dobivanje potrebnih regulatornih odobrenja, može osigurati dugoročno, stabilno poslovanje rafinerije u Pančevu i povezanih poslovnih jedinica, kao i neprekidnu opskrbu energetskih tržišta regije.
Što sve posjeduje NIS?
Rafinerija u Pančevu ima povijest dužu od pola stoljeća. Postrojenje je s radom započelo 1968. godine, a od tada igra ključnu ulogu u opskrbi Srbije energentima. Tijekom posljednjih petnaest godina, rafinerija je prošla kroz sveobuhvatnu modernizaciju u nekoliko faza. Sa svojim kapacitetom prerade od gotovo 4,8 milijuna tona godišnje, prvenstveno proizvodi dizelska i benzinska goriva Euro-5 kvalitete u skladu s EU standardima, ukapljeni prirodni plin, petrokemijske proizvode, loživo ulje, bitumen i druge naftne derivate.
Uz tehnološki razvoj rafinerije i njen proizvodni portfelj, veleprodajna, logistička i maloprodajna mreža NIS-a također se uklapa u regionalni portfelj MOL Grupe. Tvrtka upravlja s gotovo 400 benzinskih postaja diljem Srbije, Rumunjske i Bosne i Hercegovine; stoga ova transakcija može dodatno ojačati MOL-ovu strategiju usmjerenu na potrošače.
NIS ima i značajan portfelj imovine u području istraživanja i proizvodnje. Tvrtka raspolaže s otprilike 173 milijuna barela ekvivalenta nafte 2P (dokazanih i vjerojatnih) rezervi te dnevnom proizvodnjom nafte i plina u Srbiji koja premašuje 20 tisuća barela ekvivalenta nafte na dan. Također posjeduje dozvole za istraživanje u Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini.
