Što sve čeka novog ministra financija? Ekonomist Vidaković očekuje prestanak rasta 2027. godine
Tomislav Ćorić preuzet će Ministarstvo financija, pred kojim su izazovi poput propusta u fiskalizaciji, inflacije, deficita proračuna i izrade Registra stanovništva. Ekonomski analitičar Neven Vidaković kaže kako ministri financija već dugo služe samo plaćanju računa, i upozorava zbog čega će postojeći rast stati 2027. godine.
Ministar financija Marko Primorac postat će jedan od potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB), a na njegovo mjesto će doći Tomislav Ćorić. Forbes Hrvatska istražio je što sve čeka ministra Ćorića na novom radnom mjestu.
Projekt koji trenutno još dobiva kritike je projekt Fiskalizacija 2.0 koji je službeno započeo 1. siječnja 2026. godine. Stručne grupe računovođa i poduzetnika na društvenim mrežama pune su komentara, često i zbog nekih propusta ili nejasnoća koji se događaju u fiskalizaciji. Primorac i Ministarstvo financija sredinom siječnja dobili su peticiju Udruge Glas poduzetnika sa 6000 potpisa tražeći i formalizaciju odluke da se tvrtke ne kažnjava dok se sustav u potpunosti ne stabilizira.
Iako nitko niti u jednom trenutku nije prozivao ministra osobno, druga inačica fiskalizacije osjetljiva je tema koju tek treba dovesti do potpune funkcionalnosti.
Novi ministar “naslijedit će” Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu koji su doneseni u prosincu. Predstavnici oporbe tada su govorili kako Proračun za 2026. godinu nije održiv te neće biti dovoljno novca za mirovine i plaće. Predviđeni deficit u 2026. godini je 4,12 milijardi eura, dok je godinu ranije iznosio 3,80 milijardi. Prošlogodišnji proračun imao je i jedan rebalans u listopadu, no u “pozitivnom smjeru”. Njime su ukupni prihodi povećani za 30 milijuna eura, a rashodi smanjeni za 223 milijuna.
Vidaković: Prka je jedini pokušao voditi državne financije
Na pitanje što čeka novog ministra financija ekonomski stručnjak i analitičar Neven Vidaković za Forbes Hrvatska je rekao kako mi imamo strukturu ekonomije koja se temelji na turizmu i socijalnoj pomoći iz Europe. Javni sektor pri tome mora imati stalno dizanje plaća, dok privatni mora uvoziti jeftinu radnu snagu kako bi ispunjavao ciljeve visoke dobiti stranih vlasnika. Kako bi taj odnos mogao funkcionirati, ističe da mora postojati kontinuirano visoka inflacija.
Misli da će to funkcionirati do 2027. godine kad se “ispuše” Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO). On službeno završava ove godine, no Vidaković kaže kako to ne znači da će njegov ekonomski učinak stati preko noći, jer su tu radovi, aktivnosti i multiplikativni efekt. Navodi kako će novi budžet EU u 2027. godini biti manji od prošlog te će Hrvatska tada izgubiti izvor rasta, dok će turizam prestati rasti zbog rasta cijena. Nakon toga očekuje zaustavljanje ekonomskog rasta i stagnaciju od nekoliko, možda čak i deset godina.
Božidar Prka bio jedini ministar financija koji je pokušao voditi državne financije. Primorac je također imao nekoliko jako dobrih inicijativa, od kojih posebno treba istaknuti jačanje tržišta kapitala. Svi ostali su samo plaćali račune, odnosno nisu pokušavali upravljati rashodima.
Kaže da se proračun koristi samo radi politike. Podsjeća kako imamo veliki broj nacionalnih vijeća, HAZU i Ekonomski insitut koji ne pridonose ničemu… i sugerira da bi trebalo prestati financirati puno toga.
“Dok smo imali stopu inflacije od pet posto i četiri posto nije bilo problema s proračunom” – kaže Vidaković i nastavlja: “Onoga trenutka kada je pala inflacija narastao je i deficiti. Nama je potrebna visoka stopa inflacije da bi mogli funkcionirati u ekonomskoj strukturi koju smo stvorili.”
Registar stanovništva, ujedinjenje burzi i preuzimanje Zagrebačke
A novog ministra čekaju i još dva izazova – Registar stanovništva i integracija burzi.
Registar bi potpunu funkcionalnost trebao dobiti u lipnju ove godine. Taj projekt Porezne uprave trebao bi omogućiti cjelovitu i jasnu evidenciju te informacije o građanima. Državne institucije i jedinice lokalne i područne samouprave iz njega će moći crpiti sve potrebne podatke, pa građani više neće morati obilaziti šaltere zbog raznih dokumenata i formulara.
Vrijeme će pokazati hoće li sve vezano uz njega funkcionirati izvrsno od početka ili će i on u početku naići na potencijalne probleme u praksi.
Na inicijativu Zagrebačke burze i uz potporu Ministarstva financija RH i još sedam država prošle godine započelo se s idejom regionalne burzovne integracije. Nakon toga i nevezano uz tu odluku FINA, državna agencija pod kontrolom Ministarstva financija, donijela je odluku o preuzimanju Zagrebačke burze. Situacija se dodatno zakomplicirala nakon što se Slovenija usprotivila tome da FINA preuzme i Ljubljansku burzu koja je u vlasništvu Zagrebačke. Tek treba vidjeti hoće li to utjecatu na regionalnu integraciju burzi.
