Fiskalizacija 2.0 kao i inovacije otvara prilike, ali i razotkriva slabosti sustava
Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj ponovno su se našli pod pritiskom. Fiskalizacija 2.0, novi digitalni alati i sve zahtjevniji regulatorni okvir trebali bi donijeti učinkovitije poslovanje, no u praksi su otvorili niz operativnih izazova, od kašnjenja u naplati do dodatnog administrativnog opterećenja i pritiska na likvidnost.
Upravo o tom sudaru sustava i stvarnog poslovnog života govorilo se na događanju Scale Up: Veliki za male, održanom u Wespa Spaces u Zagrebu. Na panelu Scale Up u praksi sudjelovali su Marko Emer, direktor Elektroničkih računa i Ivan Brčić, direktor i osnivač Alagroma, a ovaj poslovni event moderirao je Saša Ćeramilac.
Fiskalizacija 2.0: dobra ideja u fazi prilagodbe
Emer je istaknuo da Fiskalizacija 2.0 predstavlja važan iskorak u digitalizaciji poslovanja te da sama ideja ima čvrste temelje, dok je početna faza provedbe jasno pokazala gdje tržište ima prostor za dodatno jačanje. „Digitalizacija kao koncept funkcionira, no dio tržišta u ovaj je proces ušao bez dovoljne pripreme. Istodobno se pojavio velik broj rješenja i posrednika, što je povećalo izbor, ali i potrebu da poduzetnici donose odluke na temelju jasnih kriterija i razumijevanja vlastitih potreba“, rekao je Emer. Dodao je kako se učinci takvih odluka često ne vide odmah u samom sustavu, već kroz dinamiku poslovnih procesa i naplate. „U prijelaznim razdobljima izazovi se rješavaju postupno, kroz prilagodbu sustava. Upravo zato je važno da su procesi stabilni i da sustavi međusobno dobro komuniciraju, jer tada računi prolaze brže, a novčani tok postaje predvidiviji“, naglasio je Emer. Posebno se osvrnuo na razumijevanje same digitalizacije poslovanja. „Digitalizacija nije samo zamjena papira digitalnim zapisom. Ako se dokumenti i dalje generiraju na papiru pa naknadno skeniraju i unose u sustav, gubi se puni potencijal digitalnih alata. Prava vrijednost digitalizacije dolazi tek kada se smanjuje ručni rad, prepisivanje i mogućnost pogrešaka“, rekao je direktor Elektroničkih računa, Marko Emer, dodajući da tada digitalni alati uistinu pojednostavljuju poslovanje, ubrzavaju procese i donose mjerljive koristi poduzetnicima.
Inovacija vrijedi tek kad preživi teren
Ivan Brčić poduzetnik je iz Slavonije, koji je uveo tehnološke inovacije u poljoprivredu. Dronovima i digitalnim rješenjima unaprijedio je tradicionalne poljoprivredne prakse i otvorio prostor za suradnju s velikim sustavima. Naglasio je da inovacija nema stvarnu vrijednost ako ne funkcionira pouzdano.
„Inovacija koja dobro izgleda u prezentaciji ne znači ništa ako ne radi na terenu. Sustav ne čini tehnologija, nego ljudi i procesi“, rekao je Brčić. U tom kontekstu, dodaje Brčić, rodila se suradnja s Hallogreenom na čelu s CEO Zvonimirom Tokićem, koji je preuzeo management i odnosa s kupcima. Hallogreen je specijalizirana tvrtka za profesionalno čišćenje i tehničko održavanje poslovnih objekata, s naglaskom na visoke standarde sigurnosti, operativnu pouzdanost i održive prakse.
„Usluga nije samo tehnologija. Sama operacija je možda 20 posto posla, ostalo su priprema, dozvole, sigurnost i organizacija. Za funkcionalan business setup u uslužnim djelatnostima moraš razmišljati korak unaprijed, a to sam postigao upravo uz Hallogreen i ovakav koncept suradnje“, rekao je Brčić. Dodaje kako je ključna prednost ovog modela upravo u spajanju dviju kompetencija koje se rijetko susreću u istoj operativi: znanja i iskustva poljoprivrednika koji godinama razvija inovativne procese i tehnologije, te Hallogreena koji je svakodnevno u kontaktu s konkretnim izazovima održivog i učinkovitog održavanja poslovnih prostora. To je posebno važno kod poslova gdje nema prostora za improvizaciju poput visinskog i bespilotnog pranja zgrada, industrijskih hala i postrojenja, gdje se učinkovitost direktno vidi kroz rezultat. Govoreći o suradnji s velikim sustavima, Brčić naglašava da mali mogu postati partneri samo ako preuzmu odgovornost za složene i rizične segmente posla.
„Veliki sustavi traže sigurnost. Njima nije ključno koliko je nešto inovativno na papiru, nego hoće li funkcionirati bez zastoja. Ako mali to mogu isporučiti, tada postaju partneri, a ne samo izvođači“, rekao je. „Mi smo dvije godine ulagali u razvoj i testiranje. Održiv rast traži strpljenje i disciplinu“, zaključio je Brčić
Okupljene je pozdravila i Stella Arneri, ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Na drugom, ESG panelu, koji je moderirala Nataša Novaković, direktorica za ESG u HUP-u, sudjelovale su Sanja Gardašević Janion iz crnogorske tvrtke Alicorn, Dobrila Močević iz PRIME Communications te Mirela Glavaš iz hrvatske konzultantske kuće PRO-MAP, koje su istaknule da ESG za male poduzetnike mora biti praktičan alat za rast, a ne dodatni administrativni teret. Kao najkonkretniji rezultat predstavljen je ESG Coach, digitalna platforma i aplikacija namijenjena poduzetnicima, koji žele uvesti ESG prakse bez složenih procedura i visokih troškova.
