HUP: Za spas 30.000 radnih mjesta u drvno-prerađivačkoj industriji nužna je promjena poslovnog modela
Drvno-prerađivačka industrija jedan je od ključnih strateških sektora hrvatskog gospodarstva. Sektor generira oko 1,4% BDP-a, ostvaruje 10% prihoda cjelokupne prerađivačke industrije te zapošljava više od 30.000 radnika i značajno utječe na zapošljivost u ruralnim, brdskim i demografski osjetljivim područjima.
Specifičnost sektora temelji se na domaćoj sirovinskoj osnovici, odnosno šumama kao resursu od posebnog interesa za RH. Drvna industrija ima i značajnu ulogu u razvoju bioekonomije, energetskoj tranziciji, održivoj gradnji i kružnom gospodarstvu stoga je nužno osnažiti njezin dugoročni razvojni potencijal.
Istaknuto je to na konferenciji o položaju i mogućnostima unaprjeđenja drvno-prerađivačke industrije u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednik HUP-a dr. Mislav Balković, naglasio je kako je sektor u razdoblju od 2020. do 2024. godine ostvario više od 16 milijardi eura prihoda, čime se svrstava među najznačajnije izvozne industrije Republike Hrvatske. Drvno-prerađivačka industrija sudjeluje s oko 11% u ukupnom izvozu prerađivačke industrije te ostvaruje trajni suficit izvoza nad uvozom, s omjerom od 152%, što predstavlja jednu od najpovoljnijih vanjskotrgovinskih pozicija u domaćem gospodarstvu.
“S druge strane, ova industrija postiže profitnu maržu od primjerice, samo jedan posto u 2024. godini te je vrlo osjetljiva na promjene cijena energenata, sirovina pa i troška rada na koji značajno utječe i kontinuirano i prebrzo povećanje minimalne plaće koju ne prati rast produktivnosti i dodane vrijednosti. Zato je sektoru potreban novi poslovni model temeljen na modernizaciji, digitalizaciji i prelasku na proizvode veće dodane vrijednosti. Bez nužnih promjena, sektor će teško zadržati konkurentnost i gubit će zaposlene, što se već i sada događa. To nas zabrinjava budući da se radi o strateški važnom dijelu našeg gospodarstva koji ima i snažan socijalni značaj u ruralnim i slabije razvijenim krajevima Hrvatske”, zaključio je Balković.
Na konferenciji je predstavljena studija “Položaj i mogućnosti unaprjeđenja drvno-prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj“, koja analizira trenutačni položaj sektora u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, ključne pokazatelje poslovanja te postojeći institucionalni i tržišni okvir, uz preporuke za jačanje konkurentnosti i dugoročnog razvoja industrije. Studiju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a autori su prof. dr. sc. Saša Drezgić, prof. dr. sc. Nada Denona Bogović i prof. dr. sc. Saša Čegar.
Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić istaknuo je kako Studija ukazuje na strukturnu osjetljivost sektora i brojne izazove s kojima se svakodnevno suočavaju poduzetnici. “Produktivnost je i dalje ispod europskog prosjeka i nedostatna je za održivu konkurentnost. Brojna ograničenja, smanjuju sposobnost sektora za restrukturiranje u pravcu povećanja udjela proizvoda veće dodane vrijednosti. Kako bi se taj proces ubrzao, potrebno je otvoriti i intenzivirati tripartitni dijalog”, zaključio je Pašalić.
Na konferenciji je naglašeno kako, za razliku od drugih industrija koje koriste raznolik skup fiskalnih, inovacijskih i investicijskih instrumenata, drvno-prerađivački sektor je njihov korisnik u znatno manjoj mjeri. “Dosadašnji uvjeti poslovanja omogućili su financijsku stabilnost sektora, osobito u kriznim razdobljima, što je omogućilo opstanak brojnih poduzeća s visokim brojem zaposlenih i u ruralnim krajevima. Međutim, u narednom razdoblju potrebni su razvojni programi koji će generirati ulaganja u modernizaciju, inovacije i rast dodane vrijednosti s ciljem zadržavanja zaposlenosti te povećanja produktivnosti u funkciji opstanka industrije s obzirom na sve veće izazove globalne konkurentnosti”, izjavio je prof. Drezgić.
Sudionici konferencije zaključili su da drvno-prerađivačka industrija zahtijeva sustavno i koordinirano djelovanje svih relevantnih dionika, uz jasno definirane razvojne ciljeve i u okviru industrijske politike Republike Hrvatske te važećeg europskog zakonodavstva. Studija je pritom istaknuta kao stručna podloga za daljnju raspravu o budućem razvoju strateški važnog izvoznog sektora hrvatskog gospodarstva.
