Koji europski gradovi imaju najskuplje cijene struje i plina? Evo kako stoji Zagreb

Cijene energije za kućanstva u Europi naglo su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. Stabilizirale su se otprilike godinu dana kasnije, ali su i dalje iznad razina prije krize prema indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI).

Troškovi energije najvažniji su za kućanstva s niskim prihodima, koja na te troškove troše veći dio svog proračuna. Prema Eurostatu, struja, plin i druga goriva u prosjeku čine 4,6% ukupne potrošnje kućanstava u EU.

Cijene se značajno razlikuju diljem Europe prema HEPI-ju, koji su sastavili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT. Dakle, koji europski glavni gradovi imaju najskuplje i najjeftinije cijene struje i plina od početka 2026.?

Od 2. siječnja 2026., cijene električne energije za krajnje korisnike u kućanstvima kretale su se od 8,8 c€/kWh u Kijevu do 38,5 c€/kWh u Bernu, dok je prosjek EU iznosio 25,8 c€/kWh, prenosi Euronews.

Berlin (38,4), Bruxelles (36,5), Dublin (36,5), London (36,4) i Prag (36,4) bili su među najskupljim gradovima za električnu energiju za kućanstva.

Uz Kijev, Budimpešta (9,6), Podgorica (11,1) i Beograd (11,6) nude najjeftinije cijene električne energije za kućanstva.

Cijene električne energije općenito su niže u glavnim gradovima srednje i istočne Europe, osim u Pragu i redovito premašuju prosjek EU u glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava, a to je bio slučaj i u siječnju 2026.

Zašto postoje tolike razlike u cijenama?

Specifični tržišni faktori igraju ključnu ulogu u tim razlikama među zemljama. Predstavnici HEPI-ja ističu oslanjanje na prirodni plin ili obnovljive izvore energije, kao i strategije određivanja cijena te unakrsno subvencioniranje.

Porezi i troškovi distribucije također su važni. Oni mogu snažno utjecati na rangiranje i cijene, kao što se vidi u slučaju Berlina.

Kada se prilagodi standardu kupovne moći (PPS), rangiranje cijena električne energije značajno se mijenja. PPS – mjera koja uzima u obzir lokalne prihode i troškove života, uklanja opće razlike u razinama cijena i nudi pravedniju usporedbu.

Prema tom mjerilu, cijene električne energije kreću se od 10,9 u Oslu do 49 u Bukureštu.

Najznačajnije promjene na ljestvici uključuju Bern, koji je pao s prvog na 22. mjesto prema PPS-u. Luksemburg je pao sa 17. mjesta na 26., Bukurešt se popeo s 11. na prvo mjesto, a Riga se popela s 14. mjesta na peto mjesto prema PPS-u.

Ove promjene pokazuju da, iako mnogi istočnoeuropski glavni gradovi imaju niže nominalne cijene električne energije, slabija kupovna moć čini električnu energiju većim teretom za kućanstva.

Nasuprot tome, zapadnoeuropski i sjevernoeuropski gradovi mogu izgledati skupo u nominalnom smislu, ali postaju relativno pristupačniji u smislu PPS-a.

Stockholm rekorder

U siječnju 2026. cijene prirodnog plina za kućanstva kretale su se od 1,6 c€/kWh u Kijevu do 35 c€/kWh u Stockholmu. Unutar EU-a, cijena u Stockholmu bila j 13 puta viša nego u Budimpešti, gdje je plin koštao 2,6 c€/kWh.

Amsterdam je drugi sa 17,4 c€/kWh. To pokazuje da su cijene plina u Stockholmu dvostruko veće od cijena u drugom mjestu na listi.

Izvješće HEPI-ja to povezuje sa strukturom švedskog tržišta plina. Švedska ima samo oko 77.000 kućanstava koja koriste plin u cijeloj zemlji, od kojih je oko 50.000 spojeno na izoliranu plinsku mrežu u Stockholmu.

Bern (15,8), Lisabon (13,8), Rim (13,6), Pariz (12,8), Beč (12,7), Dublin (11,7) i Prag (10,7) su među skupljim gradovima, s cijenama plina iznad prosjeka EU od 10,6 c€/kWh.

Švedski glavni grad i dalje je najskuplji za cijene plina, koje se kreću od 3,6 u Budimpešti do 28,5 u Stockholmu.

Bern je pao s trećeg na 6. mjesto, Luksemburg s 13. na 24. mjesto, a Berlin s 11. na 18. mjesto po PPS-u.

Sofija se popela s 15. na peto mjesto, Vilnius sa 17. na 11. mjesto, dok se Bukurešt popeo s 23. na 17. mjesto po PPS-u.

Prilagodba PPS-a pokazuje da se gradovi s nižim cijenama plina često penju na ljestvici najskupljih kada se uzmu u obzir razine dohotka, dok se zapadne i sjeverne prijestolnice s visokim cijenama često čine relativno pristupačnijima.