Zašto rast cijene nafte iznad 100 dolara manje pogađa Kinu nego druge zemlje
Velike strateške zalihe, diversifikacija energetskih izvora i brza elektrifikacija prometa čine kinesko gospodarstvo otpornijim na šokove na tržištu nafte.
Dok su cijene nafte prvi put u četiri godine premašile 100 dolara po barelu, analitičari banke OCBC naveli su da bi Kina mogla biti “manje osjetljiva na dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca nego mnoge druge azijske zemlje”.
“Kina je akumulirala jedne od najvećih strateških i komercijalnih rezervi sirove nafte na svijetu”, naveli su analitičari, dodajući da “brza tranzicija prema električnim vozilima i obnovljivoj energiji predstavlja dodatnu strukturnu zaštitu”.
Procjenjuje se da je Kina u siječnju imala oko 1,2 milijarde barela kopnenih zaliha sirove nafte.
To predstavlja otprilike tri do četiri mjeseca rezervi, što će odgoditi ekonomski učinak, rekao je Rush Doshi, direktor inicijative China Strategy Initiative pri Vijeću za vanjske odnose, u ponedjeljak za CNBC-jev program Squawk Box Asia.
Jedinstvena pozicija
“Kina je posljednjih 20 godina radila na smanjenju ovisnosti o pomorskim rutama za opskrbu naftom”, rekao je Doshi, ističući da nove kopnene naftovodne veze i djelomična diversifikacija prema obnovljivim izvorima znače da se zemlja sada na Hormuški tjesnac oslanja za oko 40 do 50 posto svojih pomorskih uvoza nafte.
Do 2030. Kina planira povećati udio nefosilnih goriva u ukupnoj potrošnji energije na 25 posto, u odnosu na 21,7 posto u 2025.
Prošle godine kroz Hormuški tjesnac prošlo je oko 31 posto svjetske pomorske trgovine naftom, odnosno oko 13 milijuna barela sirove nafte dnevno, prema podacima tvrtke Kpler. Ipak, nafta koja prolazi tim tjesnacem čini samo 6,6 posto ukupne kineske potrošnje energije, prema riječima glavnog ekonomista Nomure za Kinu Tinga Lua. Uvoz prirodnog plina kroz tu rutu čini dodatnih 0,6 posto, dodao je.
Ta promjena odražava dva desetljeća strateške tranzicije, što Kini daje jedinstvenu poziciju na globalnim energetskim tržištima. Sjedinjene Države najveći su svjetski potrošač nafte, a slijede ih Kina i Indija, prema Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC).
No Kina je najveći uvoznik sirove nafte, kupujući gotovo dvostruko više nego SAD, dok je Indija treća, pokazuju podaci OPEC-a.
Od te tri zemlje, Indija je najviše ovisna o uvozu nafte, koji čini četvrtinu njezine ukupne potrošnje, prema analizi CNBC-a temeljene na podacima američke Uprave za energetske informacije za 2023. Kina je na oko 14 posto, dok SAD većinu potreba za naftom pokriva domaćom proizvodnjom, pokazuju podaci za 2023., koji uključuju i takozvane “druge tekućine” u kategoriji nafte.
Različite energetske strategije
Dok su SAD tijekom posljednjeg desetljeća povećavale domaću proizvodnju nafte, Kina je brzo diversificirala izvore energije. Obnovljivi izvori, bez nuklearne energije i hidroenergije, činili su 1,2 posto ukupne kineske potrošnje energije 2023., u odnosu na 0,2 posto prije dva desetljeća, prema izračunima CNBC-a temeljenima na podacima Međunarodne agencije za energiju.
Indija i SAD zabilježile su znatno manji udio obnovljivih izvora 2023., oko 0,2 posto. To je zasad malen udio, ali rastući udio obnovljivih izvora u kineskom energetskom miksu ima globalne posljedice.
Kineski poticaj za električna vozila, osobito u sektoru kamiona, već je smanjio potražnju za naftom za više od milijun barela dnevno, objavila je istraživačka organizacija Rhodium Group u srpnju 2025. Ista organizacija procijenila da bi se taj broj mogao povećati za još oko 600.000 barela dnevno tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Više od polovice novih osobnih vozila prodanih u Kini danas su vozila na nove izvore energije, što znači da se više oslanjaju na baterije nego na benzin.
“Budući da potražnja za gorivom u cestovnom prometu već pokazuje znakove dosezanja vrhunca, a kapaciteti obnovljive energije brzo rastu, osjetljivost Kine na promjene cijena nafte smanjuje se iz godine u godinu”, naveli su analitičari OCBC-a.
“S vremenom će elektrifikacija prometa i širenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dodatno zaštititi gospodarstvo od šokova povezanih s naftom.”
Najveći potrošač ugljena
Nafta i prirodni plin čine samo četiri posto kineskog energetskog miksa, što je znatno manje od udjela od 40 do 50 posto kakav se može vidjeti u mnogim azijskim gospodarstvima, naveli su analitičari.
Električna energija, koja se uglavnom proizvodi iz ugljena i sve većeg udjela obnovljivih izvora, sada čini sve veći dio ukupne kineske potrošnje energije, prema energetskom think-tanku Ember.
Obnovljivi izvori energije pokrili su oko 80 posto nove potražnje za električnom energijom u Kini 2024., navodi Ember. No ugljen i dalje ostaje značajan, iako stagnirajući izvor energije u zemlji. Kina je 2023. bila najveći svjetski proizvođač i potrošač ugljena, unatoč naporima za smanjenje emisija ugljika.
Američke sankcije Iranu također su učinile Kinu jednim od rijetkih kupaca iranske nafte. Iran je činio oko 20 posto kineskog uvoza nafte, iako bi se velik dio tog volumena mogao nadomjestiti povećanim uvozom iz Rusije, rekao je Ano Kuhanathan, voditelj korporativnih istraživanja u Allianz Tradeu.
Veći rizik leži u približno pet milijuna barela nafte dnevno koje Kina uvozi iz drugih zemalja Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac, rekao je Kuhanathan.
