Tržišta se postupno stabiliziraju nakon Trumpove odgode napada na iranska energetska postrojenja
Početni pad europskih dionica i rast cijena nafte u ponedjeljak preokrenuti su nakon Trumpove najave odgode napada, koja je spustila cijene nafte i smirila burze.
Trump je u objavi na društvenim mrežama naveo da je odgodio najavljene napade na iranska energetska postrojenja nakon “vrlo dobrih i produktivnih” razgovora s Iranom. U međuvremenu, iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor, izvijestila je da nema izravne ni neizravne komunikacije sa Sjedinjenim Državama. Fars je također naveo da je Trump odustao od gađanja iranskih energetskih postrojenja nakon što je Iran upozorio da će u odgovoru ciljati elektrane diljem zapadne Azije.
Zabilježeni su veliki tržišni pomaci kao reakcija na ovu objavu Donalda Trumpa. Cijena Brent nafte pala je za više od 10 posto, na 100 dolara po barelu. To je trenutačno ključna brojka dok se tržišna kretanja postupno stabiliziraju.
Ranije u ponedjeljak azijska tržišta dionica zabilježila su značajne padove, a cijene sirove nafte nastavile rasti uslijed povećane neizvjesnosti na Bliskom istoku. Kako zatvaranje Hormuškog tjesnaca i dalje guši globalnu opskrbu, referentna američka sirova nafta bilaje porasla iznad 100 dolara po barelu u ponedjeljak ujutro po europskom vremenu.
Brent nafta, međunarodni referentni standard, porasla je na više od 113 dolara po barelu. Cijena Brenta u posljednje vrijeme snažno oscilira, s oko 70 dolara po barelu prije početka rata do čak 119,50 dolara.
Europski burzovni indeksi otvorili su s padom: londonski FTSE pao je 1,5 posto, pariški CAC-40 1,6 posto, a frankfurtski DAX dva posto na otvaranju. Ranije u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju upozorila je da se globalno gospodarstvo suočava s “velikom, vrlo velikom prijetnjom” zbog rata u Iranu te da je najmanje 40 energetskih objekata u devet zemalja oštećeno, piše Euronews.
Donald Trump je tijekom vikenda upozorio da će SAD “uništiti” iranska energetska postrojenja ako Teheran u roku od 48 sati u potpunosti ne otvori Hormuški tjesnac, na što je Iran odgovorio da će uzvratiti napadima na američku i izraelsku energetsku i infrastrukturnu imovinu u regiji.
Indeksi padali, obveznice rasle
U Aziji su burze također bile snažno pogođene neizvjesnošću oko krize na Bliskom istoku: japanski Nikkei 225 pao je 3,5 posto, tajvanski Taiex 2,5 posto, južnokorejski Kospi 6,5 posto, hongkonški Hang Seng 3,8 posto, a kineski Shanghai Composite 3,6 posto.
Više cijene nafte, koje su uzdrmale tržišta i u petak, srušile su nade u moguće smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke, rekli su analitičari. Prije rata, trgovci su očekivali da će Fed ove godine smanjiti kamatne stope barem dvaput. Središnje banke u Europi, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu također su nedavno zadržale kamatne stope nepromijenjenima.
Indeks S&P 500 pao je u petak 1,5 posto, zaključivši četvrti uzastopni tjedan u minusu, što je najdulji takav niz u godinu dana. Dow Jones Industrial Average pao je za 443 boda, odnosno jedan posto, dok je Nasdaq Composite potonuo dva posto. Na Wall Streetu je u petak palo oko tri četvrtine dionica iz sastava S&P 500.
Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnje američke državne obveznice završio je prošli tjedan skokom na 4,38 posto u petak, s 4,25 posto kasno u četvrtak i 3,97 posto prije početka rata. Prinos na dvogodišnje obveznice, koji bliže prati očekivanja o potezima Feda, porastao je s 3,79 na 3,88 posto. Na valutnim tržištima, američki dolar porastao je na 159,53 japanska jena s 159,22 jena. Euro je pao na 1,1526 dolara s 1,1571 dolara.
