Evo zašto bi SAD mogle zauzeti otok Harg u ratu s Iranom i zašto bi im se to moglo obiti o glavu
Američka vojska navodno razmatra slanje borbene brigade kopnene vojske u Iran, moguće kako bi pomogla u preuzimanju otoka Kharg, ključnog naftnog čvorišta za Iran koje predsjednik Donald Trump vidi kao važnu metu, iako takva strategija nosi značajne rizike koji bi mogli dodatno podići cijene nafte.
Wall Street Journal je u utorak izvijestio da je Pentagon izdao pisanu zapovijed za raspoređivanje 82. zračno-desantne divizije američke vojske, koja broji oko 3.000 vojnika, na Bliski istok, pozivajući se na dvojicu neimenovanih američkih dužnosnika.
Izvješće dolazi dan nakon što je The New York Times objavio mogućnost borbenog raspoređivanja kopnene vojske, koje bi moglo pomoći u zauzimanju otoka Kharg, prema neimenovanim obrambenim dužnosnicima koji su naveli da su vojnici iz “Snaga za trenutačni odgovor” 82. zračno-desantne divizije, sposobnih za raspoređivanje bilo gdje u roku od 18 sati.
Trump razmatra preuzimanje otoka kao način pritiska na Iran da ponovno otvori Hormuški tjesnac, ključni naftni prolaz koji je praktički zatvoren otkako je sukob započeo krajem veljače, izvijestio je Axios prošlog tjedna, pozivajući se na neimenovane izvore.
Trumpovo razmišljanje o otoku Kharg nije potpuno jasno, ranije ovog mjeseca rekao je da zauzimanje otoka nije “visoko na popisu” njegovih prioriteta u ratu s Iranom, no u četvrtak je upozorio: “možemo zauzeti otok kad god poželimo… uništili smo sve osim cijevi”, rekao je novinarima, referirajući se na ciljane napade na vojnu infrastrukturu na otoku ranije ovog mjeseca, dodajući: “ostavili smo cijevi jer bi njihova obnova trajala godinama.”
Trump već dugo razmišlja o napadu na Kharg, rekavši za The Guardian još 1988. godine da bi, ako Iran napadne američke snage, “napravio kaos na otoku Kharg. Ušao bih i zauzeo ga.” Ako Trump odluči zauzeti Hark, operacija se ne bi dogodila otprilike mjesec dana kako bi SAD imao vremena “dodatno oslabiti Irance napadima”, rekao je Axiosu neimenovani izvor upoznat sa strategijom. SAD je 13. ožujka izveo napade na više od 90 ciljeva na otoku Kharg koji su “uključivali svu njihovu isključivo vojnu infrastrukturu, uključujući protuzračnu obranu, pomorsku bazu, skladišta mina i objekte za njihovo raspoređivanje”, prema riječima predsjednika Združenog stožera Dana Cainea. Trump je rekao da su napadi “potpuno uništili” vojne objekte na otoku, ali su ostavili naftnu infrastrukturu netaknutom, uz upozorenje: “dovoljna je jedna riječ i cijevi će nestati. Trebat će puno vremena da se to ponovno izgradi.” Zračne piste oštećene u napadima vjerojatno će trebati popraviti prije slanja američkih vojnika, izvijestio je The New York Times, pozivajući se na bivše neimenovane američke zapovjednike koji su rekli da bi popravke vjerojatno izvodili marinci uz pomoć 82. zračno-desantne divizije.
Gdje se nalazi otok Kharg i što se na njemu nalazi?
Otok je koraljni izdignuti greben smješten oko 15 milja od iranske obale u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva i otprilike je trećinu veličine Manhattana. Na njemu živi oko 20.000 ljudi, uglavnom radnika u naftnoj industriji. Otok obrađuje oko 90% iranskog izvoza nafte i sadrži skladišta nafte te cjevovode povezane s glavnim iranskim naftnim poljima. Iransko ministarstvo nafte upravlja trima velikim energetskim čvorištima na otoku, uključujući jedno u vlasništvu tvrtke Falat Iran Oil Company, najveće rafinerije u zemlji, prema pisanju The New York Timesa. Na otoku se nalazi i tvrtka Kharg Petrochemical. Otok je opremljen lukama koje mogu prihvatiti do 10 velikih naftnih tankera. Tankeri prevoze pošiljke kroz Hormuški tjesnac prema Arapskom moru, a mnogi od njih idu prema Kini, koja kupuje oko 90% iranskog izvoza sirove nafte.
Koji su rizici invazije na otok Kharg?
Napad na naftnu infrastrukturu otoka mogao bi ozbiljno naštetiti iranskom gospodarstvu, ali nosi značajne rizike, uključujući mogućnost američkih žrtava, dodatne odmazde Irana prema drugim državama Perzijskog zaljeva te potencijalno daljnji rast globalnih cijena nafte, uz to što nema jamstva da bi to natjeralo Iran da ponovno otvori tjesnac. Slanje kopnenih snaga bilo gdje u Iran također je vrlo nepopularno među američkom javnošću — nedavno istraživanje Reuters/Ipsos pokazalo je da samo 7% podržava veliki kopneni rat, dok 65% vjeruje da će Trump ipak pokrenuti kopnenu operaciju. Trump je nedavno novinarima rekao da “ne šalje trupe nigdje”, ali je dodao: “da i jesam, sigurno vam to ne bih rekao.”
Senator Lindsey Graham, republikanac iz Južne Karoline, pozvao je Trumpa da zauzme otok Kharg, rekavši za Fox News u nedjelju: “osvojili smo Iwo Jimu, možemo i ovo”, što je izazvalo kritike s obje strane političkog spektra jer su kritičari istaknuli da je u bitci za Iwo Jimu poginulo 7.000 američkih vojnika. Zastupnica Nancy Mace, također republikanac iz Južne Karoline, pozvala je da se Graham “ukloni iz Situation Rooma” zbog tih komentara, dodajući: “ne želim čuti ni riječ od čovjeka bez djece”, napisala je na X-u (Graham nema djece). Zastupnica Anna Paulina Luna iz Floride napisala je da su je komentari “duboko uznemirili”, optužujući Grahama za “nedostatak poštovanja prema životu” i ponašanje kao da su američki vojnici “potrošna stoka.”
Inače, Trump je u ponedjeljak ublažio svoje prijetnje napadima na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu, postavivši rok od pet dana za pregovore s Iranom o “potpunom i konačnom rješenju naših neprijateljstava na Bliskom istoku.” Trump je tvrdio da su SAD imali “produktivne” razgovore s Irancima, što su oni demantirali, optužujući ga da takvim izjavama pokušava smiriti tržišta nakon što su tri glavna burzovna indeksa zabilježila četiri uzastopna tjedna gubitaka. Trumpov zaokret dolazi nakon što je u subotu zaprijetio da će američka vojska “napasti i uništiti” iranske elektrane u roku od 48 sati ako ne ponovno otvore Hormuški tjesnac.
Sara Dorn, novinarka Forbesa (link na originalni članak)
