Raiffeisen Capital Management o tržištima u razvoju: Rat prekinuo snažni rast
Raiffeisen Capital Management analizirao je situaciju na tržištima u razvoju u ožujku 2026. godine, s naglaskom na zbivanjima na Bliskom istoku. Navode kako su tržišta zemalja u razvoju snažno započela 2026. godinu i znatno nadmašila razvijena tržišta, no ovog mjeseca je uslijedilo zaustavljanje rasta zbog rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana. Ističu kako je utjecaj sukoba teško procijeniti s obzirom na različite moguće scenarije, pri čemu su posebno izložena tržišta u razvoju koja ovise o energentima.
Globalni indeks tržišta u razvoju porastao je u prva dva mjeseca ove godine za gotovo 15 posto (u američkim dolarima). Za usporedbu, razvijena tržišta ostvarila su rast od oko tri posto u istom razdoblju. Međutim, početkom ožujka ratne operacije SAD-a i Izraela protiv Irana naglo su prekinule taj uzlazni trend. Unatoč tome, reakcije tržišta zasad su umjerene. Indeks dioničkih tržišta u razvoju pao je za oko 7 posto u prva dva tjedna ožujka, dok je pad na razvijenim tržištima iznosio oko četiri posto (u dolarima). Ukupno gledano, tržišta u razvoju i dalje bilježe značajan rast od početka godine. Mnogi investitori smanjili su izloženost riziku ili privremeno obustavili ulaganja u rizičniju imovinu, poput dionica i obveznica tržišta u razvoju. Međutim, zasad nema naznaka panike.
Gospodarske i geopolitičke posljedice sukoba u području Perzijskog zaljeva zasad je teško precizno procijeniti, s obzirom na niz mogućih scenarija daljnjeg razvoja događaja – navode u Raiffeisen Capital Managementu. Vjeruju kako bi u nepovoljnijem scenariju, negativni učinci mogli posebno snažno pogoditi tržišta u razvoju, osobito zemlje koje u velikoj mjeri ovise o uvozu energenata iz zaljevskih država te o trgovačkim rutama kroz Perzijski zaljev i Crveno more. Ne čudi stoga što su burzovni indeksi i valute pojedinih tržišta u razvoju reagirali različitim intenzitetom.
Od više cijene energenata bitnije koliko će biti povišene
Sredinom ožujka Iran je praktički blokirao Hormuški tjesnac, dopuštajući prolazak tek ograničenom broju brodova. Istodobno su cijene nafte – a u nekim regijama i plina – naglo porasle pod utjecajem poremećaja u opskrbi i povećane neizvjesnosti na tržištima. S ekonomskog stajališta, nije presudno koliki je rast cijena energenata, već koliko dugo će se zadržati na povišenim razinama.
Velika gospodarstva poput Kine i Indije posebno su ovisna o uvozu nafte i plina iz zaljevske regije te se suočavaju s dodatnim geopolitičkim izazovima uslijed sukoba s Iranom.
Za Kinu, koja se već bori sa slabom domaćom potražnjom, niskom profitabilnošću brojnih poduzeća i usporavanjem gospodarskog rasta, ovakav razvoj događaja dolazi u vrlo nepovoljnom trenutku. Ipak, treba naglasiti da Kina raspolaže velikim strateškim zalihama nafte te zasad uspijeva osigurati opskrbu iranskom naftom.
Brazil i Kolumbija bi mogli profitirati
Indija bi se, u slučaju produljene blokade Hormuškog tjesnaca, mogla suočiti s ozbiljnijim poteškoćama i prije Kine, iako bi dio gubitaka mogla ublažiti povećanim uvozom ruske nafte.
Latinska Amerika izravno je znatno manje izložena riziku, a zemlje poput Brazila i Kolumbije mogle bi čak profitirati od rasta cijena nafte kao izvoznice energenata.
U srednjoj i istočnoj Europi prisutna je visoka osjetljivost na kretanje cijena energenata i troškove prijevoza. U slučaju jačeg inflacijskog pritiska, središnje banke mogle bi biti prisiljene reagirati. I ovdje je ključan faktor trajanje poremećaja cijena energije.
Jugoistočna Azija, kao važan čvor globalnih opskrbnih lanaca – osobito u sektoru poluvodiča – vjerojatno će biti manje pogođena rastom cijena nafte, a više logističkim problemima i rastućim troškovima transporta u slučaju da dođe do dugotrajnog prekida trgovačkih ruta prema Europi.
Prva dva mjeseca 2026. bila su pozitivna i za obveznice tržišta u razvoju, pri čemu su posebno snažan rast ostvarile obveznice denominirane u američkim dolarima. Međutim, rat s Iranom potaknuo je pad cijena. Razlog tomu je, s jedne strane, širenje prinosa u odnosu na američke državne obveznice, a s druge strane i pad vrijednosti samih američkih državnih obveznica, što je iznenadilo mnoge ulagače jer se one obično smatraju sigurnim utočištem u razdobljima geopolitičkih kriza. Takva uloga mogla bi ponovno doći do izražaja ako sukob potraje ili eskalira. Od početka ožujka zabilježeni su i određeni odljevi kapitala iz obveznica u lokalnim valutama, iako zasad u relativno ograničenom opsegu. Značajnije i dugotrajnije jačanje dolara imalo bi negativan učinak na većinu gospodarstava u razvoju te bi dodatno opteretilo njihova tržišta kapitala.
Iran stabilno unatoč gubicima
Većina tržišnih sudionika i analitičara trenutno pretpostavlja da Iran neće moći dugoročno odoljeti pritisku SAD-a i Izraela, odnosno da neće moći dugotrajno održavati blokadu pomorskih pravaca. To je vjerojatno jedan od glavnih razloga za zasad relativno umjerene reakcije na burzama, koje su nagli rast cijena nafte apsorbirale bez većih potresa. U scenariju kratkotrajnog sukoba, globalno gospodarstvo vjerojatno ne bi pretrpjelo značajnije i trajne štete, a pozitivni izgledi za gospodarski rast brzo bi ponovno došli u prvi plan.
Međutim, takav ishod nije siguran. Opseg i trajanje iranskih protunapada dosad su premašili očekivanja većine promatrača, uključujući i američku administraciju, a strukture vlasti u Iranu zasad djeluju stabilno unatoč značajnim gubicima u vrhu hijerarhije. Stoga postoji realna mogućnost da se sukob produži ili dodatno eskalira.
U tom slučaju cijene nafte mogle bi dugoročno ostati visoke ili dodatno rasti, globalni trgovinski tokovi bili bi ozbiljno poremećeni, a gospodarski rast i inflacija suočeni sa značajnim izazovima. Financijska tržišta trenutačno ne uključuju takav scenarij u svoje procjene, već ga zasad smatraju relativno malo vjerojatnim.
Dugoročno gledano, ishod i tijek sukoba mogli bi dovesti do značajnog geopolitičkog preslagivanja na Bliskom istoku i šire. To bi se moglo dogoditi ili kroz slabljenje ili nestanak Irana kao regionalne sile – čime bi izgubio važnu ulogu u savezu Rusija–Kina–Iran (kao i u okviru BRICS-a) – ili kroz slabljenje američke dominacije u regiji, što bi neke države moglo potaknuti na redefiniranje svojih geopolitičkih odnosa.
Iz perspektive investitora važno je naglasiti da su sve procjene o trajanju i ishodu sukoba s Iranom trenutno obilježene izrazitom neizvjesnošću, što znači da postoje i značajni potencijali rasta i rizici pada za pojedina tržišta u razvoju. Bez obzira na ishod sukoba, dugoročni izgledi rasta mnogih regija – osobito Azije – ostaju nepromijenjeni, kao i ključni investicijski trendovi poput umjetne inteligencije i ulaganja u infrastrukturu. Stoga i dalje smatramo da su tržišta poput Koreje i Tajvana perspektivna unatoč geopolitičkim poremećajima te trenutačne korekcije ne tumačimo kao kraj uzlaznog trenda. Što se tiče tržišta poput Indije i Kine, zadržavamo oprezniji i selektivniji pristup, no takva je strategija bila prisutna i prije izbijanja sukoba te nije izravno povezana s njim. Aktualna situacija zahtijeva kontinuirano praćenje i visoku razinu fleksibilnosti u investicijskom pristupu, zaključuju iz Raiffeisen Capital Managementa.
