Predstavljen novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti za suzbijanje “rada na crno” u turizmu
Novi zakon uvodi strožu kontrolu kratkoročnog najma, obvezne registracijske brojeve za iznajmljivače i veće kazne za platforme, uz širenje ovlasti nadzora i digitalizaciju sustava.
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti donosi novosti u suzbijanju zlouporaba te “crne i sive ekonomije” u turizmu, pa tako i obvezu iznajmljivača da za svaku smještajnu jedinicu ishodi tzv. registracijski broj, istaknuto je u petak na predstavljanju prijedloga zakona u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS).
Zakonske izmjene su danas upućene u javno savjetovanje, a medijima ih je predstavio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, koji je istaknuo da je prijedlog novog zakona i odgovor na brojne zlouporabe – od neregistriranog iznajmljivanja, prikazivanja komercijalnog smještaja kao nekomercijalnog, kao i izbjegavanja plaćanja turističke pristojbe. Ujedno, kazao je, zakon nosi i digitalizaciju svih postupaka koji će se temeljem njega morati provoditi.
Tko smije iznajmljivati?
Apostrofirao je “veliki iskorak” koji nosi implementacija europske uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja (STR Uredba), koja predstavlja odgovor na snažan rast kratkoročnog najma diljem Europe, a ujedno je i alat za suzbijanje neregistriranog najma.
Tako će svi pružatelji usluga u kratkoročnom najmu imati obvezu ishoditi tzv. registracijski broj i to za svaku smještajnu jedinicu kojom raspolažu. Ubuduće, ukoliko se na platformi za iznajmljivanje pojavi objekt koji nije registriran, platforma će snositi “jako velike kazne”, od 130 tisuća eura pa do nekoliko postotaka njihovih godišnjih prihoda, naveo je Glavina. Ishođenje broja se odnosi na sobe, apartmane i kuće za odmor, dok hoteli i kampovi nisu obveznici.
Kada je riječ o pružanju usluga u domaćinstvu, zakonom se definira i da će iznajmljivač moći biti samo vlasnik nekretnine i članovi uže obitelji, to jest supružnici i djeca. Naime, važeći zakon ima širu definiciju te obuhvaća supružnike, srodnika u ravnoj liniji ili drugog člana obitelji, uz suglasnost vlasnika nekretnine.
Nema biznisa uz dugovanja
Nadalje, kada je riječ o sferi kontrole, nadzora i sankcija, do sada je nadzor neregistrirane djelatnosti mogao obavljati samo Državni inspektorat, a trenutno je turističkih inspektora tek 70-ak, pa se sada po riječima ministra radi “veliki iskorak” te se ovlasti daju i Carinskoj upravi, kao i komunalnim redarima.
Zakonska novost je i da će se ukidati rješenje o objektu iznajmljivaču koji će imati dugovanja na ime turističke pristojbe. Također, kada je riječ o nekomercijalnom smještaju, što se poglavito odnosi na vikendice, novim zakonom će se propisati restriktivnije odredbe o mogućnosti smještaja osoba koje nisu članovi uže obitelji.
Zakonske izmjene se odnose i na stambene zgrade, pri čemu se ukida mogućnost izdavanja novih rješenja pravnim osobama i obrtnicima za apartmane i sobe, dok postojeći imaju rok od pet godina za ukidanje rješenja ili prenamjenu stana.
Zabrana energetskih pića maloljetnicima
Kada je riječ o rekategorizaciji i ponovnom utvrđivanju uvjeta hoteli i kampovi će umjesto dosadašnje četiri to morati raditi svakih pet godina, a ostali objekti za smještaj u vlasništvu pravnih osoba, kao i iznajmljivača koji su fizičke osobe, svakih deset godina. To se primjerice odnosi na sobe, apartmane i kuće za odmor, a trenutno važećim zakonom to nije propisano.
Tu su i ostali ugostiteljski objekti poput hostela, planinarskih i lovačkih domova, prenoćišta i sl., gdje će se postupak provoditi svakih pet godina, što također nije propisano postojećim zakonom.
Novost je i da se zabranjuje konzumiranje energetskih pića u ugostiteljskom objektu osobama mlađima od 18 godina, po uzoru i na alkoholna pića, a kontrolu će vršiti Državni inspektorat i policijski službenici.
