Ministrica Hrstić: Inovacije su ključne, a fokus želimo staviti na proaktivnu i preventivnu medicinu (FOTO galerija)
Na konferenciji o budućnosti zdravstva ministrica Irena Hrstić govorila je o modernizaciji sustava, dostupnosti inovativnih terapija i jačanju preventivnog pristupa.
Konferencija “Zdravlje kao bogatstvo: gospodarski i društveni učinci medicinskih inovacija”, održava se u hotelu The Westin Zagreb u organizaciji Forbes Hrvatska i Roche Hrvatska, s fokusom na stratešku ulogu medicinskih inovacija u razvoju gospodarstva i društva.
Na konferenciji okupljene je uvodno pozdravio urednik Forbesa Hrvatska Vladimir Nišević, a nakon njega okupljenima se je obratila ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Ministrica je ponudila pregled ključnih izazova i prioriteta hrvatskog zdravstvenog sustava.
Zdravlje je bogatstvo
“Zahvaljujem Forbesu Hrvatska što je organizirao ovako važan simpozij. Kada govorimo o hrvatskom zdravstvu, ocjena je itekako dobra. Moramo naglasiti da kada je nešto dobro, ne može biti savršeno, jer uvijek postoje izazovi na kojima moramo raditi. Govorimo o zdravlju kao bogatstvu. Ono je bogatstvo u bilo kojoj godini života. Ministarstvo zdravstva želi da u svakoj dekadi životnog vijeka budemo zdravi, da bolest na vrijeme dijagnosticiramo, jer onaj stanovnik koji je zdrav doprinosi društvenim pozitivnim pomacima”, rekla je ministrica Hrstić.
“Kada pričamo o zdravlju, najčešće govorimo o kroničnim bolestima. Velika količina onkoloških pacijenata postali su kronični bolesnici. Posljednjih deset godina četiri puta su porasla izdvajanja za fond posebnih skupih lijekova. Samo prošle godine uloženo je 461 milijun eura. Zadnjih godina 25 novih lijekova. To je dokaz da Ministarstvo zdravstva itekako radi na dobrobit pacijenata”, kazala je ministrica.
Ulaganje u infrastrukturu
“Tri milijarde eura ulažemo zadnjih deset godina u infrastrukturu zdravstvenog sustava. Cilj nam je da poboljšamo ishode liječenja, a za to nam je potrebno partnerstvo.
Kada govorimo o zdravlju, govorimo iz perspektive zdravstvene administracije i sustava u cjelini. Želja nam je da kroz doprinose i inovacije imamo zdrave pojedince koji će doprinositi društvu. Inovacije su nam potrebne, to je ono što potiče svakog od nas.
Hrvatka je prepoznata po preventivnim programima kada govorimo o onkologiji. Imamo puno preventivnih programa, brinemo i o melanomu, a zadnjih godinu dana itekako i o karcinomu pluća. Svaki euro ulažen u prevenciju se višestruko vraća u gospodarstvo. Kada ulažemo u zdravlje, odnosno prevenciju, ulažemo u gospodarstvo Hrvatske.
Pratit ćemo sustavne ishode liječenja kroz bazu onkoloških podataka. Zamolila bih naše liječnike, odnosno pridonijela bih apelom, koliko god je teško unositi podatke u bazu podataka, sigurna sam da će te baze značiti puno djelatnicima u zdravstvenom sustavu i nama u administraciji.
Inovacije služe da razvijaju maštu, da budemo proaktivni, jer Ministarstvo zdravstva ne želi djelovati pasivno, nego želimo imati proaktivan pristup kroz preventivnu medicinu, kroz dijagnostiku na vrijeme”, zaključila je ministrica.
Doprinos ekonomiji
Društveni odjek medicinskih postignuća tema je predavanja koje je na konferenciji održala Malina Müller, voditeljica odjela zdravstvene ekonomije u Institutu WifOR.
Müller je istaknula kako se kod ulaganja u troškove zdravstvenog sustava često zaboravi da je zdravlje baza za sve – rast, ekonomiju i otpornost. To razlikuje zdravstvenu ekonomiju od drugih područja, s obzirom da ona puno više pridonosi ekonomiji nego što ljudi misle. Uz napomenu kako ne treba štediti na investicijama u zdravlje, istaknula je kako potrošnja na zdravstvo u Hrvatskoj iznosi 7,5 posto BDP-a što je ispod europskog projeka od 10 posto. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj trenutačno je 79 godina, u usporedbi s prosječnih 81,5 godina u Europskoj uniji.
Dotaknula se i termina neplaćenog rada misleći pri tome na primjerice brigu starijih o unucima, brigu odraslih o njihovim roditeljima, kućanskim poslovima i slično. Navedeni rad ne ubraja se u BDP, a također je bitan za društvo. Dodala je kako žene obavljaju puno više neplaćenog rada od muškaraca.
Prikazala je i statistiku nekih bolesti u Hrvatskoj, poput broja od 150 do 200 građana na 100.000 ljudi koji boluju od multiple skleroze. Socioekonomski teret te bolest iznosi 40 milijuna eura u kontekstu plaćenog rada i 31 milijun eura u kontekstu neplaćenog rada. To izravno utječe na prihode 15.000 do 18.000 hrvatskih obitelji. Müller se zapitala može li se priuštiti gubitak tolikog iznosa. Ulaganje u zdravstveni sustav pozitivno utječe na smanjenje broja oboljelih.
Citirala je i generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosa Ghebreyesusa koji je rekao kako je vrijeme za novi narativ koji na zdravlje ne gleda kao trošak, nego investiciju koja je temelj produktivnih, otpornih i stabilnih ekonomija.
Zdravstvena ekonomija
Prof. dr. sc. Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održao je predavanje pod nazivom Ekonomski imperativ – motor razvoja. “Ekonomija je bitna za zdravlje. Zdravstvena ekonomija širok je pojam koji obuhvaća puno aktera koji mogu doprinijeti ovom fenomenu – zdravom starenju. U nekim članicama Europske unije, u kasnijim fazama života imate veliki udio stanovnika koji smatraju da je njihovo zdravlje izvrsno. U Luksemburgu, Švicarskoj, Belgiji imamo manji udio osoba koji imaju dugotrajne zdravstvene probleme. Postoji očito nekakva veza između socioekonomskog statusa i ulaganja u zdravstvo.”
“Ministrica zdravstva Irena Hrstić puno je govorila o prevenciji i kako je Hrvatska puno napravila. Možemo govoriti o jačanju primarne zdravstvene zaštite i da je zapravo takva vrsta zdravstvene zaštite dostupnija populaciji. Nije presudno koliko sustav troši, nego na što troši i kako je skrb organizirana.”
“Oko 50. godine života počinju se javljati određeni zdravstveni problemi. Što bismo trebali napraviti? Bilo bi dobro da ozbiljniji zdravstveni problemi počinju kasnije.
Kada gledamo ukupnu zdravstvenu potrošnju, Hrvatska ne troši previše. Naša potrošnja je u kategoriji pet zemalja s najnižom potrošnjom. Unatoč tome, hrvatski zdravstveni sustav postiže dobre rezultate: Danska ili Finska troše duplo više od Hrvatske.
Hrvatska je značajno povećala ulaganja u zdravstvo od 2018.-2023. I to su veliki iskoraci. Svakako postoje pozitivni trendovi.”
Investicije u onkologiju
“Za oko 48 posto muškaraca i 36 posto žena u EU očekuje se dijagnoza raka u nekom trenutku života prije navršene 85. godine života. Rak je na putu da postane vodeći uzrok smrti u Europi, iako noviji podaci upućuju na stabilizaciju trendova mortaliteta.
Preživljenje oboljelih od raka se poboljšalo. Izdaci za zdravstvenu skrb povezanu s rakom znatno su porasli. Veća potrošnja na skrb za oboljele od raka povezan je s višim stopama preživljenja. Ukupni ekonomski teret raka je porastao, dok se teret po pacijentu nije povećao.
Petogodišnje neto preživljenje za sve vrste raka u Hrvatskoj poraslo je na 59 posto (2020.-2022.), što predstavlja znatan napredak u odnosu na 44 posto s početka 2000-ih. Najveće poboljšanje bilježe hematološki karcinomi (npr. multipli mijelom) zahvaljujući primjeni ciljanih terapija i inovativnih lijekova.”
“Tremo težiti duljem životu u zdravlju”, ističe Smolić.
“Ključna poruka je da se ulaganje isplati. Možda nešto što bi nas uvelo u diskusiju da trebamo povećati broj godina zdravog života. Prioriteti politika trebaju biti jačanje primarne zdravstvene zaštite, podrška starenju u vlastitom domu te smanjivanje nejednakosti tijekom cijelog životnog vijeka, da društvo naviknemo na činjenicu da su izdaci za zdravstvenu zaštitu slični izdacima za obrazovanje. Te dvije dimenzije značajno doprinose gospodarskom razvoju.
Ulaganje u liječenje bolesti poput raka može imati višestruke pozitivne učinke, među ostalim i na zdravo starenje. To nije trošak, nego ekonomska i društvena investicija. Zdravo starenje nije samo zdravstveno pitanje, nego međusektorski cilj javnih politika.”, zaključuje Smolić.
Ishode se može poboljšati
Inovacije u zdravstvu poboljšavaju ishode liječenja – zaključak je koji proizlazi iz predavanja koje je na konferenciji održao Oliver Block, direktor Rochea za južnu Europu.
Block se na njoj prisjetio svojih početaka kad je krajem osamdesetih studirao medicinu, no niti nakon 39 godina radnog vijeka i rada na promjenama za pacijente nije izgubio snažnu inspiraciju. Rekao je kako danas postoji pritisak na financiranje, a znanstvena otkrića ne idu željenim tempom. Neke promjene vide se tek dugoročno, što je najbolje prikazao iz primjera kad se prisjetio 39-godišnjeg pacijenta s početka karijere kojem je nakon sumnje na melanom isti i potvrđen. Uskoro se potvrdilo da je on prodro u tkivo i metastazirao, što je nažalost nakon pola godine rezultiralo smrću pacijenta. Tada ga nisu mogli izliječiti, jedino su mu mogli pomoći oko smanjenja boli. Zahvaljujući inovacijama danas bi ishod bio puno povoljniji.
Danas je moguće napraviti genski profil tumora i na osnovu toga odrediti personaliziranu terapiju što povećava mogućnost pozitivnih ishoda. Hrvatska je prije dvije godine na Rebru dobila Nacionalni laboratorij za gensko profiliranje tumora – tada tek treći takav u Europi. Njegovo otvaranje rezultat je petogodišnjeg projekta personalizirane medicine u onkologiji koji su zajednički provodili Ministarstvo zdravstva i KBC Zagreb u suradnji s tvrtkom Roche.
Bleck je istaknuo kako je tamo prošle godine napravljeno 2500 testova molekularne dijagnostike, zbog čega stotine pacijenata žive boljim životima.
Istaknuo je kako je za bolje ishode važno i rano otkrivanje raka, jer je tretiranje kasnih faza skupo, a rezultati loši. Zbog pacijenata, ali i zbog ekonomije, investicije u zdravstvo moraju biti prioritet.
