Nije presudno koliko sustav troši, nego na što troši i kako je skrb organizirana
Naša potrošnja je u kategoriji pet zemalja s najnižom potrošnjom. Unatoč tome, hrvatski zdravstveni sustav postiže dobre rezultate: Danska ili Finska troše duplo više od Hrvatske, ističe Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na konferenciji “Zdravlje kao bogatstvo: gospodarski i društveni učinci medicinskih inovacija”, u organizaciji Forbesa Hrvatska i Rochea Hrvatska, prof. dr. sc. Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održao je predavanje pod nazivom “Ekonomski imperativ – motor razvoja.”
“Ekonomija je bitna za zdravlje. Zdravstvena ekonomija širok je pojam koji obuhvaća puno aktera koji mogu doprinijeti ovom fenomenu – zdravom starenju. U nekim članicama Europske unije, u kasnijim fazama života imate veliki udio stanovnika koji smatraju da je njihovo zdravlje izvrsno. U Luksemburgu, Švicarskoj, Belgiji imamo manji udio osoba koji imaju dugotrajne zdravstvene probleme. Postoji očito nekakva veza između socioekonomskog statusa i ulaganja u zdravstvo.”
“Ministrica zdravstva Irena Hrstić puno je govorila o prevenciji i kako je Hrvatska puno napravila. Možemo govoriti o jačanju primarne zdravstvene zaštite i da je zapravo takva vrsta zdravstvene zaštite dostupnija populaciji. Nije presudno koliko sustav troši, nego na što troši i kako je skrb organizirana.”
Izdaci za zdravstvo
“Oko 50. godine života počinju se javljati određeni zdravstveni problemi. Što bismo trebali napraviti? Bilo bi dobro da ozbiljniji zdravstveni problemi počinju kasnije.
Kada gledamo ukupnu zdravstvenu potrošnju, Hrvatska ne troši previše. Naša potrošnja je u kategoriji pet zemalja s najnižom potrošnjom. Unatoč tome, hrvatski zdravstveni sustav postiže dobre rezultate: Danska ili Finska troše duplo više od Hrvatske.
Hrvatska je značajno povećala ulaganja u zdravstvo od 2018. do 2023. I to su veliki iskoraci. Svakako postoje pozitivni trendovi.”
Investicije u onkologiju
“Za oko 48 posto muškaraca i 36 posto žena u EU očekuje se dijagnoza raka u nekom trenutku života prije navršene 85. godine života. Rak je na putu da postane vodeći uzrok smrti u Europi, iako noviji podaci upućuju na stabilizaciju trendova mortaliteta.
Preživljenje oboljelih od raka se poboljšalo. Izdaci za zdravstvenu skrb povezanu s rakom znatno su porasli. Veća potrošnja na skrb za oboljele od raka povezan je s višim stopama preživljenja. Ukupni ekonomski teret raka je porastao, dok se teret po pacijentu nije povećao.
Petogodišnje neto preživljenje za sve vrste raka u Hrvatskoj poraslo je na 59 posto (2020.-2022.), što predstavlja znatan napredak u odnosu na 44 posto s početka 2000-ih. Najveće poboljšanje bilježe hematološki karcinomi (npr. multipli mijelom) zahvaljujući primjeni ciljanih terapija i inovativnih lijekova. Trebamo težiti duljem životu u zdravlju”, ističe Smolić.
Višestruko pozitivni učinci
“Ključna poruka je da se ulaganje isplati. Možda nešto što bi nas uvelo u diskusiju da trebamo povećati broj godina zdravog života. Prioriteti politika trebaju biti jačanje primarne zdravstvene zaštite, podrška starenju u vlastitom domu te smanjivanje nejednakosti tijekom cijelog životnog vijeka, da društvo naviknemo na činjenicu da su izdaci za zdravstvenu zaštitu slični izdacima za obrazovanje. Te dvije dimenzije značajno doprinose gospodarskom razvoju.
Ulaganje u liječenje bolesti poput raka može imati višestruke pozitivne učinke, među ostalim i na zdravo starenje. To nije trošak, nego ekonomska i društvena investicija. Zdravo starenje nije samo zdravstveno pitanje, nego međusektorski cilj javnih politika”, zaključuje Smolić.
