Pobjednici French Opena dobit će 2,8 milijuna eura. Zašto najbolji tenisači tvrde da to nije dovoljno?
Među nezadovoljnima su neka od najvećih imena svjetskog tenisa, uključujući Novaka Đokovića, Jannika Sinnera, Arynu Sabalenku i Coco Gauff, koji su u zajedničkom istupu upozorili na probleme u sustavu raspodjele prihoda i uvjete na Grand Slam turnirima.
Najveće zvijezde svjetskog tenisa sve otvorenije dovode u pitanje financijski model Grand Slam turnira. Skupina od 20 vodećih igrača i igračica, među kojima su i, Jannik Sinner, Aryna Sabalenka i Coco Gauff, uoči ovogodišnjeg Roland Garrosa javno je izrazila nezadovoljstvo raspodjelom prihoda i visinom nagradnog fonda.
Iako je organizator French Opena najavio povećanje nagradnog fonda za 9,5 posto, na ukupno 61,7 milijuna eura, taj potez nije smirio tenzije. Pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji dobit će po 2,8 milijuna eura, no ključni problem za igrače nije nominalni iznos, već njihov udio u ukupnim prihodima turnira.
Prihodi rastu, udio igrača se smanjuje
Prema njihovim izračunima, Roland Garros je 2025. ostvario 395 milijuna eura prihoda, što je rast od 14 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno, nagradni fond porastao je tek 5,4 posto, čime je udio igrača pao na 14,3 posto. S procijenjenim prihodima iznad 400 milijuna eura ove godine, taj bi se udio mogao zadržati ispod 15 posto, daleko od 22 posto koliko igrači traže kako bi se Grand Slam turniri približili modelu raspodjele na ATP i WTA turnejama.
Drugim riječima, kako prihodi rastu, relativni udio nagrada se smanjuje, što je, prema riječima igrača, dugoročno neodrživ model.
Nije samo novac problem
No financije su samo dio problema. Igrači ističu i strukturne manjkavosti sustava, prije svega izostanak stvarnog dijaloga s organizatorima turnira. U zajedničkom priopćenju naglašavaju da nije bilo konkretnih pomaka po pitanju dobrobiti igrača, uključujući zdravstvenu zaštitu, mirovinske modele i uvjete rada na turnirima.
“Grand Slam turniri i dalje se opiru promjenama”, poručuju, upozoravajući da trenutačni sustav ne reflektira interese onih koji generiraju najveću vrijednost u sportu.
Ovaj sukob traje već više od godinu dana i sve više poprima obilježja borbe za redefiniranje odnosa moći u profesionalnom tenisu. Igrači, koji su u eri globalne popularnosti i rastućih prihoda postali ključni nositelji vrijednosti, traže veći utjecaj, ne samo na raspodjelu novca, nego i na raspored natjecanja i strateške odluke.
