Microsoft obilježio 30 godina u Hrvatskoj. Za gospodarski razvoj ključna je umjetna inteligencija
Microsoft Hrvatska proslavio je uz medije, predstavnike države i tvrtki 30 godina svoje tvrtke u Hrvatskoj.
Microsoft Hrvatska osnovan je 1996. godine, a uz direktora Gorana Radmana ured je tada imao tek četvoro ljudi. Predstavništvo je od tada kontinuirano raslo, a Microsoftova konferencija Windays niz godina bila je najveća poslovno-tehnološka konferencija u državi. Nakon pandemije uslijedili su određeni rezovi, pa je konferencija ukinuta, a 2024. godine kompanija je prestala imati direktora u Hrvatskoj.
No, uloga Microsofta u Hrvatskoj još je snažna. Zapošljava više od 50 stručnjaka i surađuje s više od 100 partnerskih organizacija. Ima niz privatnih i poslovnih korisnika, veliku suradnju s obrazovnim sustavom te program podrške startupima.
AI ubrzava napredak
U posljednjih 30 godina otkad je prisutan znatno su se izmijenile i tehnologije koje se koriste. Danas je u fokusu umjetna inteligencija, ključna za sljedeću fazu gospodarskog razvoja. Na događaju se istaknulo da Hrvatska ima dobre temelje za njezinu stvarnu, pouzdanu i široku primjenu, no ključni izazov je brzina i opseg njezine primjene u gospodarstvu i javnom sektoru.
Na događaju je sudjelovao ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji je istaknuo tri izazova u području novih tehnologija. To su velika reguliranost, kolizija između nekih zakona (primjerice Digital Service Marketa i Digital Market Acta) te sporost administracije.
Iako se Hrvatska nalazi u sredini europskih zemalja prema razini primjene umjetne inteligencije, razlika između organizacija koje su AI integrirale u svakodnevni rad i onih koje su još u fazi eksperimenta brzo se povećava – i upravo će taj jaz definirati buduću konkurentnost gospodarstva.
„Pitanje više nije trebamo li koristiti umjetnu inteligenciju, nego koliko brzo i odgovorno možemo kroz njezinu primjenu stvoriti stvarnu poslovnu i društvenu vrijednost. Učeći od zrelijih tržišta, Hrvatska ima priliku preskočiti pojedine faze razvoja i ubrzati svoj napredak“, izjavio je Kalin Dimtchev, Microsoftov direktor za Adriatic regiju.
Direktorica višedržavnog klastera Južne Europe u Microsoftu Kristina Tikhonova istaknula je kako Hrvatska mora poraditi na produktivnosti koja je relativno niska u odnosu na druge države Europske unije, a upravo umjetna inteligencija tu može napraviti poboljšanja.
200 data centara do 2027. godine
Hrvatska je u posljednjem desetljeću napravila značajan iskorak u digitalizaciji, no podatci pokazuju da potencijal još uvijek nije potpuno iskorišten. Osnovne digitalne vještine ima 59 posto građana, oko 45 posto tvrtki koristi računalni oblak, dok se razina primjene umjetne inteligencije procjenjuje na oko 23,7 posto, Upravo taj jaz između postojeće infrastrukture i stvarne primjene predstavlja najveći prostor za daljnji napredak Hrvatske.
„Najveći iskorak ne dolazi iz same tehnologije, nego iz sposobnosti organizacija i institucija da rade s vlastitim podacima, razvijaju kompetencije i AI ugrade u svakodnevni rad. Upravo tu vidimo najveću razliku između onih koji stvaraju mjerljivu vrijednost i onih koji ostaju u fazi testiranja“, istaknula je Tikhonova.
Kako bi podržao rast primjene umjetne inteligencije, Microsoft značajno ulaže u razvoj europske podatkovne infrastrukture. U posljednje dvije godine kapaciteti podatkovnih centara povećani su za 40 posto, a do 2027. planira se više od 200 podatkovnih centara u 16 europskih zemalja i regija.
Kroz Microsoft EU Data Boundary organizacijama se omogućuje pohrana i obrada podataka unutar Europske unije, uz visoku razinu transparentnosti i usklađenosti s regulatornim okvirom.
Za hrvatske organizacije to znači pristup infrastrukturi koja omogućuje sigurno i skalabilno uvođenje AI rješenja, uz potpunu kontrolu nad podacima i usklađenost s europskim standardima poput GDPR-a i EU AI Acta.
Kibernetička sigurnost
S rastom primjene umjetne inteligencije digitalni suverenitet i kibernetička sigurnost postaju sve važnije teme za europske institucije i kompanije. „Digitalni suverenitet danas je ključna odrednica organizacijske kontrole. On podrazumijeva sposobnost organizacije da u potpunosti upravlja vlastitim podacima te jasno razumije način njihove uporabe, neovisno o tome gdje su pohranjeni i kojim procesima ili pojedincima su dostupni. Upravo ta razina kontrole postaje temelj povjerenja u suvremenoj digitalnoj ekonomiji“, istaknuo je Ratko Mutavdžić, globalni voditelj savjetovanja za javni sektor, Microsoft.
„Digitalni suverenitet nije moguć bez snažne kibernetičke sigurnosti, ona je temelj povjerenja, kontrole i otpornosti u digitalnom svijetu. Pri tome, umjetna inteligencija podiže sigurnost na novu razinu, od napredne detekcije prijetnji do proaktivne obrane. U takvom okruženju, organizacije koje kontinuirano ulažu u sigurnost ne samo da upravljaju rizicima, već stvaraju temelje povjerenja i otpornosti u digitalnom gospodarstvu“, dodao je Tomislav Vračić, regionalni direktor za tehnologiju, višedržavni klaster Južne Europe, Microsoft.
Gledajući unaprijed, Microsoft nastavlja doprinositi razvoju digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj kroz partnerstva i podršku oblikovanju nacionalnih inicijativa i strategija, oslanjajući se na napredne tehnologije, ekspertizu te snažan partnerski ekosustav. U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena, organizacije koje prijeđu put od eksperimentiranja do široke i sustavne primjene umjetne inteligencije imat će ključnu ulogu u oblikovanju budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva.
Na događaju je održan i panel na kojem su predstavnici hrvatskih tvrtki prokomentirali koliko koriste umjetnu inteligenciju u poslovanju i kako mjere benefite koje im ona donosi u poslovanju.
