EU bilježi najveći investicijski pad u desetljeću, no Hrvatska i Mađarska odskaču od svih
Europske kompanije sve više smanjuju ulaganja zbog geopolitičke nestabilnosti, slabe potražnje i regulatorne neizvjesnosti, dok se Hrvatska i Mađarska izdvajaju kao zemlje s najvišim stopama investicija u EU.
Europske kompanije sve više koče ulaganja, a poslovne investicije u Europskoj uniji pale su na najnižu razinu u više od desetljeća. No dok najveća europska gospodarstva usporavaju, Hrvatska i Mađarska izdvajaju se kao dvije zemlje s najvišim stopama poslovnih ulaganja u cijeloj EU.
Prema novim podacima Eurostata, stopa poslovnih investicija u EU u posljednjem tromjesečju 2025. pala je na 21,8 posto, najnižu razinu od 2015. godine i tek nešto iznad minimuma zabilježenog nakon globalne financijske krize 2010.
Pokazatelj mjeri koliko kompanije ulažu u opremu, tvornice, zgrade, softver i ostalu infrastrukturu u odnosu na vrijednost koju stvaraju. Ne uključuje banke i financijske institucije, nego “realni sektor” gospodarstva, od industrije i trgovine do turizma i aviokompanija.
Irska izgubila najviše
Najveći padovi bilježe se upravo u nekim od ključnih europskih poslovnih središta. Luksemburg, Irska i Nizozemska imaju investicijske stope niže od 17 posto, pri čemu je Irska u manje od deset godina izgubila čak 27 postotnih bodova.
Istodobno, Hrvatska i Mađarska predvode Europsku uniju s investicijskim stopama višima od 28 posto, što ih čini uvjerljivo najaktivnijim gospodarstvima kada je riječ o poslovnim ulaganjima.
Ekonomisti upozoravaju da je pad investicija ozbiljan problem za europsku konkurentnost, osobito u trenutku kada Europa sve više zaostaje za SAD-om po produktivnosti.
“Poslovna ulaganja ključni su pokretač gospodarskog rasta i produktivnosti”, rekao je profesor ekonomije na INSEAD-u Antonio Fatas, upozorivši da je europski jaz u produktivnosti u odnosu na SAD dosegnuo gotovo dva posto, piše Euronews.
Prilika u obrambenoj industriji
Kompanije kao glavne razloge smanjenja ulaganja navode slabu potražnju, regulatornu neizvjesnost, rast troškova rada i geopolitičke napetosti. Prema istraživanju Europske središnje banke među velikim kompanijama eurozone, čak 90 posto tvrtki smatra da trenutačno tržišno okruženje nije dovoljno stabilno za agresivnije investicije.
Ratovi, carine i poremećaji u opskrbnim lancima dodatno su pogodili europsku industriju, dok kompanije upozoravaju da ih nepredvidive klimatske regulative dugoročno zabrinjavaju čak i više od energetske krize.
Ipak, dio industrije vidi novu priliku u rastu vojnih izdvajanja diljem Europe. ECB navodi da polovica industrijskih kompanija očekuje kako bi veća ulaganja u obranu mogla postati novi pokretač investicijskog ciklusa tijekom sljedećih nekoliko godina.
