Osnaživanje mladih talenata i strukovnog obrazovanja važno za budućnost gospodarstva
Nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od najvećih izazova s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo, zbog čega je iznimno važno snažnije povezivanje obrazovnog sustava i tržišta rada, kao i kvalitetnije karijerno usmjeravanje mladih, istaknuto je na okruglom stolu “Izgradi karijeru – skoči u budućnost”, održanom u organizaciji HGK – Komore Zagreb.
“U sveopćem nedostatku radne snage u kompanijama i u gospodarstvu u Hrvatskoj, a posebno kvalificirane radne snage, pokrenuli smo projekt pod nazivom “Izgradi karijeru, skoči u budućnost.” Cilj projekta je suradnja sa srednjim školama, centrima kompetencije u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, gdje smo obuhvatili tri škole iz Zagrebačke županije i pet škola iz Grada Zagreba. I s druge strane, 50-ak vodećih gospodarstvenika.
Projekt je pokazao da je nužna suradnja gospodarstva i obrazovnih sustava i da jedino takvim načinom zajedničkog kompetitivnog razmišljanja i djelovanja možemo stvoriti i dobiti mlade kadrove koji u ovakvom brzom tehnološkom napretku industrije i cijelog društva mogu odgovoriti na današnje izazove.
Vrlo je bitno da učenici vide promišljanje današnjeg gospodarstva i što gospodarstvo nudi te koji su zahtjevi pred njima za budućnost rada, budućih kompetencija koje moraju razviti, ali isto tako i da gospodarstvenici i tvrtke vide koja su današnja promišljanja mladih ljudi o radnoj okolini koju očekuju”, rekao je predsjednik HGK – Komore Zagreb Josip Zaher.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš naglasio je potrebu razvoja kvalitetnog sustava profesionalnog usmjeravanja.
“Ulaganja u strukovno obrazovanje, vaučere i mjere zapošljavanja daju rezultate, ali pred nama su i dalje veliki izazovi digitalne i zelene tranzicije. Naš je cilj izgraditi sustav profesionalnog usmjeravanja koji će svakom građaninu, posebice mladima koji prvi puta ulaze na tržište rada pružiti pravovremenu i kvalitetnu podršku u odabiru budućeg zanimanja i razvoju karijere. Samo zajedničkim radom možemo mladima osigurati jasnu perspektivu i stvarne prilike.
Bez pravih prilika, praksi, radnih mjesta, ali i znanja koje poslodavci daju i input obrazovnom sustavu, jako je teško imati obrazovni sustav koji može isporučiti ono što zapravo treba modernom tržištu rada. Poslodavci najbolje znaju što je ono što na njihovim tržištima treba i na neki način oni su uvijek, neću reći korak ispred, ali najbolje znaju kakvi su trendovi. Naši poslodavci su prije svega globalno konkurentni.
Što se tiče našeg ministarstva, ulažemo kroz Europski socijalni fond velika sredstva u kurikulume, u sustav cjeloživotnog obrazovanja, ali ovaj fond je ključan i za stipendije, za deficitarna zanimanja.”
Projekt je podržalo gotovo 50 tvrtki, članica HGK – od velikih industrijskih sustava i proizvodnih kompanija do visokotehnoloških poduzeća, IT sektora, energetike, telekomunikacija, automobilske industrije, automatizacije i tehničkih uslužnih djelatnosti do tvrtki specijaliziranih za klimatizaciju, strojarska i instalaterska rješenja te proizvodnju i obradu materijala.
Među njima je INA, koja je kao poslodavac svjesna da su razvoj mladih talenata i jačanje njihove zapošljivosti ključni preduvjeti dugoročne održivosti gospodarstva i konkurentnosti organizacija.
“S punim uvjerenjem podržavamo i aktivno sudjelujemo u projektu “Izgradi karijeru – skoči u budućnost.” INA kontinuirano ulaže u razvoj ljudi, znanja i vještina, s posebnim naglaskom na povezivanje obrazovnog sustava i stvarnih potreba tržišta rada. Vjerujemo da je odgovornost poslodavaca ne samo zapošljavati, već i sudjelovati u izgradnji karijernih putova mladih kroz prijenos znanja, mentorstvo i stvaranje poticajnog radnog okruženja za učenje i profesionalni rast.
Mladi nam dolaze puni entuzijazma i znanja. Ono što možemo primijetiti već po prvim kontaktima da im nedostaje razumijevanje realnog biznis konteksta. Ovakvi projekti omogućavaju da u prvim koracima, u prvim kontaktima mladi radnici dobivaju jedan širi biznis kontekst koji će ih bolje pripremiti za tržište rada. Naime, suočavamo se generalno unutar zajednice u intenzivnom brendiranju što apsolutno podržavamo, ali se može dogoditi razlika između očekivanja mladih i brenda koje određene kompanije rade. Unutar ovakvih projekata, to je prvo realno iskustvo sa poslodavcem, mladi mogu osjetiti realnu korporativnu kulturu”, rekao je Tome Barić, direktor ljudskih resursa u INA-i.
Zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle istaknula je da su tehnička zanimanja jedna od najtraženijih na tržištu rada.
“Zbog toga ovakva događanja gdje se spajaju učenici i poslodavci jako podržavamo. Tehničke djelatnosti su sve deficitarne i to na svim razinama, srednjoškolskoj ili visokoobrazovnoj. Do lani je Hrvatski zavod za zapošljavanje bio odgovoran za izradu preporuka za upisnu politiku i politiku stipendiranja. Sada je to preuzelo Ministarstvo rada. Upravo tim dokumentom potiče i osnivače škola i same škole da ponude više upisnih mjesta u ta deficitarna zanimanja. Međutim, naravno, da bi se ona uvažila, moraju se riješiti neka infrastrukturna pitanja.”
U projektu je tijekom tri godine sudjelovalo preko tri tisuće učenika iz sljedećih škola: Elektrostrojarska obrtnička škola Zagreb, Srednja strukovna škola Velika Gorica, Strojarska tehnička škola Faust Vrančić Zagreb, Tehnička škola Ruđer Bošković, Zagreb, Srednja strukovna škola Samobor, Srednja škola Dugo Selo, Elektrotehnička škola Zagreb te Strojarsko tehnička škola Fran Bošnjaković Zagreb.
Ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor Davor Škiljan, ocijenio je projekt zanimljivim i korisnim za sve dionike, posebno za učenike koji su dobili uvid u to kako sadržaji i znanja stečeni u školi odgovaraju stvarnim potrebama gospodarstva.
“Zahvaljujući projektu HGK-a, umrežili smo se na različitim razinama. Neke od tvrtki koje su tražile učenike određenih zanimanja, već su ostvarile neposredan kontakt i pozvale naše razrede da se na terenu upoznaju s radom u realnom sektoru te uoče koliko su njihova znanja i vještine primjenljivi u praksi. Izravna komunikacija između tvrtki i učenika mora biti kontinuiran proces”, naglasio je Škiljan.
U projektu su sudjelovali i učenici zagrebačke Elektrostrojarske obrtničke škole.
“Kada mladi i njihovi roditelji vide da učenici već tijekom školovanja ostvaruju kontakte s poslodavcima i imaju mogućnost zaposlenja odmah nakon završetka obrazovanja, škola postaje prepoznatljiva i privlačnija budućim učenicima. Potvrda je to i našim učenicima da su odabrali kvalitetnu školu i perspektivno zanimanje. Stečena iskustva pomažu im u donošenju odluka o vlastitom profesionalnom putu te ih dodatno motiviraju za usvajanje stručnih znanja i vještina”, kazao je Tomislav Antolović, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole.
