Ivan Babić o novoj eri bankarstva: Brzina više nije dovoljna bez povjerenja
Dok se hrvatsko bankarsko tržište mijenja, a fintech kompanije sve snažnije ulaze u prostor koji je bio rezerviran isključivo za tradicionalne banke, pitanje više nije tko će biti najveći, nego tko će se najbrže prilagoditi. U takvom okruženju manje i agilnije banke pokušavaju pronaći prostor za rast kroz ono što veliki sustavi teže postižu: brzinu odlučivanja, fleksibilnost i osobniji odnos s klijentima.
Ivan Babić, član Uprave KentBanke zadužen za SME i korporativni segment, prodaju stanovništvu, proizvode i digitalne kanale, vjeruje da upravo u toj kombinaciji leži budućnost modernog bankarstva. Njegov profesionalni put, od rada u različitim bankarskim sustavima do upravljačke pozicije u KentBanci, temelji se, kako kaže, na kontinuiranom radu, razumijevanju tržišta i spremnosti da odgovornost preuzme prije nego što formalno dobije novu funkciju.
“Napredovanje je za mene uvijek posljedica odgovornosti koju ste spremni preuzeti prije nego što dobijete formalnu funkciju”, kaže Babić.
KentBanci pridružio se 2018. godine, prepoznavši u njoj organizaciju s poduzetničkom energijom i mogućnošću da se odluke brzo pretvaraju u konkretne rezultate.
“Vjerujem da se u bankarstvu prava vrijednost stvara onda kada dobro razumijevanje tržišta možete brzo pretočiti u kvalitetna rješenja za klijente”, ističe.
U trenutku kada se banke više ne natječu samo međusobno nego i s tehnološkim platformama, Babić smatra da regulirana pozicija i dugogodišnje povjerenje više nisu dovoljni sami po sebi.
“Fintech kompanije pokazale su koliko korisnici cijene jednostavnost, brzinu i jasnoću. Banke iz toga moraju učiti, ali bez gubitka discipline i sigurnosti koje su desetljećima gradile”, kaže.
Digitalizacija procesa
Po njegovu mišljenju, najveća pogreška tradicionalnih institucija jest digitalizirati postojeće procese bez stvarnog promišljanja korisničkog iskustva.
“Ako je proces loš, a vi ga samo digitalizirate, tada ste digitalizirali frustraciju”, upozorava.
Upravo zato KentBanka, tvrdi, želi graditi model koji spaja digitalnu učinkovitost i osobni odnos s klijentom.
“Naš pristup može se sažeti u rečenici: Digital first, human always. Rutinske aktivnosti moraju biti brze i jednostavne, ali u važnim financijskim odlukama klijent i dalje očekuje stručnost, povjerenje i osobni kontakt”, objašnjava.
Takav pristup posebno dolazi do izražaja u radu s poduzetnicima, segmentom u kojem Babić vidi najveći prostor za rast KentBanke.
“Poduzetnici već dugo ne traže samo kapital. Traže banku koja razumije njihov poslovni model, sezonalnost, investicijske planove i potrebu za brzim, ali odgovornim odlučivanjem”, kaže.
Dodaje kako fleksibilnost više ne znači nekontrolirano preuzimanje rizika, nego sposobnost razumijevanja poslovnog ciklusa klijenta i pronalaska održivog modela partnerstva.
“Najbolji odnos nastaje kada banka prestane biti samo kreditor i postane partner koji klijentu može pomoći da donese bolju odluku”, ističe.
Takva transformacija, međutim, traži istodobno upravljanje svakodnevnim operativnim rezultatima i dugoročnim promjenama.
“Ako se bavite samo operativom, riskirate da postanete vrlo učinkoviti u modelu koji za nekoliko godina više neće biti dovoljan. Ako se bavite samo transformacijom, a zanemarite svakodnevno poslovanje, gubite stabilnost i povjerenje”, kaže Babić.
Dijelovi strategije
Zato digitalne kanale, proizvode i prodaju ne promatra kao odvojene dijelove poslovanja, nego kao dijelove iste strategije.
“Dobra transformacija nije ona koja lijepo izgleda u prezentaciji. Dobra transformacija je ona koja klijentu pojednostavljuje iskustvo, banci povećava učinkovitost, a timu omogućuje kvalitetniji način rada”, smatra.
Veliku ulogu u toj promjeni već sada imaju umjetna inteligencija i automatizacija. U KentBanci, kaže, AI više nije tema budućnosti nego konkretan alat za bolje razumijevanje klijenata, personaliziraniju komunikaciju i učinkovitije upravljanje rizicima.
“Umjetna inteligencija može pomoći da komunikacija bude relevantnija i pravovremenija, da se potencijalni rizici ranije prepoznaju i da se rutinski procesi ubrzaju. No u bankarstvu brzina nikada ne smije biti ispred sigurnosti i povjerenja”, upozorava.
Dok bankarski sektor bilježi rekordne profite, javnost istodobno sve glasnije kritizira naknade. Babić smatra da banke danas možda teže brane reputaciju nego same poslovne rezultate.
“Profitabilna banka nije problem sama po sebi. Stabilna i dobro kapitalizirana banka može sigurnije poslovati, ulagati u tehnologiju i kvalitetu usluge. Ključno je da klijenti razumiju vrijednost koju dobivaju”, kaže.
Posebno osjetljivim smatra pitanje naknada.
“Klijenti s pravom očekuju da naknade budu transparentne, razumljive i povezane sa stvarnom vrijednošću usluge. Povjerenje se teško stječe, a lako gubi ako klijent ima osjećaj da nešto plaća bez jasnog razloga”, upozorava.
U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena mijenja se i uloga bankarskih lidera. Prema Babiću, današnji lider mora razumjeti tehnologiju, podatke, korisničko iskustvo i regulativu, ali istodobno znati voditi ljude kroz transformaciju.
Uspjeh lidera
“Ljudi danas žele razumjeti zašto nešto rade. Žele jasne ciljeve, odgovornost i prostor da predlažu bolja rješenja”, kaže.
Dodaje kako uspješan lider mora biti dovoljno operativan da razumije stvarnost tržišta, dovoljno strateški da vidi kamo sektor ide i dovoljno otvoren da okuplja ljude koji u nekim područjima znaju više od njega.
“To nije slabost lidera, nego preduvjet ozbiljnog upravljanja”, ističe.
Kada govori o idućih pet godina, Babić ne odvaja tržišni rast od tehnološke transformacije i odnosa s klijentima. Smatra da uspjeh može doći jedino kroz kombinaciju sva tri elementa.
“Rast tržišnog udjela važan je jer pokazuje da banka postaje relevantnija. Tehnološka transformacija važna je jer bez nje ne možemo dugoročno konkurirati. A povjerenje klijenata ključno je jer rast nema smisla ako iza njega ne stoji stvaran odnos”, kaže.
Inovacija pritom, dodaje, ne smije biti sama sebi svrha.
“Ne zanima me rast koji nije održiv niti inovacija koja ne rješava stvaran problem. Pravi uspjeh bio bi da KentBanka raste u tržišnoj relevantnosti, kvaliteti odnosa i sposobnosti da kontinuirano donosi rješenja koja imaju stvarnu vrijednost”, zaključuje Babić.
U industriji koja prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u svojoj povijesti, upravo bi sposobnost spajanja tehnologije, povjerenja i osobnog odnosa mogla postati ključna razlika između banaka koje će ostati relevantne i onih koje će tržište postupno ostaviti iza sebe.
