Svjetsko prvenstvo 2026.: Obećane milijarde, ali hoće li doći do ekonomskog buma?
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026., koje počinje 11. lipnja u SAD-u, Kanadi i Meksiku, najveće je u povijesti turnira, s 48 nacionalnih momčadi koje se prvi put natječu u 16 gradova domaćina.
Sama FIFA uložila je ogromne napore u ekonomske prinose, predviđajući neočekivani dobitak od 30,5 milijardi dolara (26,1 milijardu eura) za sve tri zemlje domaćina zajedno i da će turnir generirati do 40,9 milijardi dolara (35 milijardi eura) dodatnog globalnog BDP-a.
Organizacija također procjenjuje da će biti stvoreno otprilike 824.000 radnih mjesta izravno ili neizravno povezanih s događajem.
Međutim, kako se bliži prva utakmica, analitičari upozoravaju da bi stvarne brojke, kada konačno stignu, mogle dati znatno skromniju sliku od trenutne priče, prenosi Euronews.
FIFA procjenjuje da će ukupni troškovi ovog Svjetskog prvenstva, uključujući troškove organizacije, gradova domaćina i investitora diljem SAD-a, Kanade i Meksika, iznositi oko 14 milijardi dolara (12 milijardi eura). Očekuje se da će samo SAD apsorbirati više od 11 milijardi dolara (9,4 milijarde eura) od tog iznosa.
Prema analizi danske banke Saxo, glavne brojke laskaju stvarnom utjecaju, a stručnjaci u prosjeku procjenjuju manje prihode od FIFA-e.
Na primjer, za SAD, čije gospodarstvo nadmašuje većinu svojih konkurenata, projicirani poticaj od 17 milijardi dolara (14,5 milijardi eura) iznosi manje od 0,1% BDP-a, što Svjetsko prvenstvo čini marginalnim pokretačem rasta.
Meksiko se ističe kao relativni pobjednik ovog tronacionalnog aranžmana. S procijenjenih 3 milijarde dolara (2,57 milijardi eura) očekivanih ekonomskih koristi koje predstavljaju između 0,2% i 0,5% BDP-a, ovisno o korištenom modelu, budući da priljev posjetitelja nosi veću vidljivu težinu u gospodarstvu koje se više oslanja na turizam i usluge.
Gradovi domaćini poput Guadalajare, Monterreya i Mexico Cityja najviše će osjetiti ekonomski učinak.
U međuvremenu, predviđa se da će Kanada ostvariti oko 3,8 milijardi kanadskih dolara (2,36 milijardi eura) koristi, iako analitičari napominju da se te brojke moraju usporediti sa znatnim javnim troškovima.
Iako će 11 američkih gradova domaćina ovog ljeta zabilježiti rast BDP-a, s Houstonom, New Yorkom i Dallasom visoko na ljestvici, nedavna studija Oxford Economicsa otkrila je da će svaki porast radnih mjesta biti privremen.
Utjecaj na BDP
Istraživanje profesora Benta Flyvbjerga sa Sveučilišta u Oxfordu pokazalo je da mega sportski događaji redovito premašuju svoje proračune u prosjeku za 172%.
Ovaj efekt naglog rasta uglavnom se objašnjava činjenicom da se Svjetsko prvenstvo ne može odgoditi. Kada infrastrukturni projekti kasne, organizatori su prisiljeni ubrzati izgradnju pod svaku cijenu kako bi ispoštovali rok za otvaranje.
U praksi, javne financije obično apsorbiraju ta prekoračenja. Osim stvarnih troškova, postavlja se pitanje srednjoročne i dugoročne ekonomske koristi od velike investicije.
Studije pokazuju da značajan dio infrastrukture izgrađene za turnire generira malu trajnu vrijednost nakon završetka natjecanja. Na primjer, mnogi stadioni postaju takozvani “bijeli slonovi“ čije je održavanje skupo, ali se nakon događaja uvelike nedovoljno koriste.
Svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu i Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru istaknuti su primjeri ovog problema jer su rezultirali nizom stadiona bez održive namjene nakon Svjetskog prvenstva. Na primjer, “Arena da Amazônia” u brazilskom gradu Manausu trajni je simbol pogrešno raspoređene javne potrošnje.
Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022., s gotovo 220 milijardi dolara (188,6 milijardi eura), postalo je najskuplje Svjetsko prvenstvo u povijesti, transformirajući cijelu zemlju u smislu infrastrukture, ali ostavljajući pitanja o dugoročnom ekonomskom učinku.
Rizik od “bijelog slona” je ove godine znatno manji, ali se od domaćina i dalje očekuje da će premašiti proračun.
Ono što ostaje istinski problem je potražnja.
Prema istraživanju Američkog udruženja hotela i smještaja provedenom u više od 200 hotela u 11 američkih gradova domaćina, gotovo 80% njih prijavilo je rezervacije ispod početnih prognoza.
Ispitanici u ovom istraživanju naveli su poteškoće za strane posjetitelje u dobivanju viza, povišene geopolitičke napetosti i visoke cijene ulaznica i putovanja koje usporavaju posjećenost.
Vremensko ograničenje
Osim toga, čak i kad bi potražnja ispunila očekivanja, povijesna analiza pokazuje da se procjene stvarnog utjecaja na BDP moraju tumačiti s oprezom jer rezultati imaju tendenciju značajno odstupati od početnih projekcija.
Čak i ako se rast i uoči, on je općenito vremenski ograničen, visoko lokaliziran i djelomično kompenziran učincima supstitucije i istiskivanja. Ovi pojmovi odnose se na makroekonomski fenomen koji se javlja kada povećano državno zaduživanje, potrošnja ili tržišna intervencija smanjuju ulaganja i potrošnju privatnog sektora.
Ukupne makroekonomske koristi stoga ostaju ograničene, posebno za gospodarstva veličine SAD-a.
U tom kontekstu, Svjetsko prvenstvo 2026. treba shvatiti manje kao pokretač strukturne ekonomske transformacije, a više kao privremenu preraspodjelu aktivnosti, pri čemu je njegov stvarni opseg često skromniji nego što narativ sugerira.
Zaključak je, kako su Oxford Economics i Saxo Bank također zaključili u svojim analizama, da će se ovog ljeta ostvariti određeni rast BDP-a, ali će biti privremen, lokaliziran i, barem za najveće svjetsko gospodarstvo, jedva primjetan na agregatnoj razini.
Ispostavilo se da bi najveća nogometna predstava na Zemlji mogla biti puno mirnija za nacionalna gospodarstva nego što tvrde njezini organizatori.
